ulagači traže nove mete

Na račune više od 2.100 dioničara Plive američka kompanija Barr Pharmaceuticals u utorak je uplatila oko 14 milijardi kuna i tim se činom, nakon sedam mjeseci i 11 dana, završilo dosad najveće preuzimanje u Hrvatskoj. Većina uplaćenog iznosa isti je dan izašla iz zemlje, a na domaćim računima ostale su tek 4,2 milijarde kuna, s obzirom na to da su hrvatski dioničari u svojim rukama imali oko 30 posto dionica Plive.

Završetkom transakcije Barr je postao vlasnik 17.056.977 dionica ili, jednostavno rečeno, oko 92 posto Plive i nedostaje mu tek tri posto kako bi mogao napraviti tzv. squeeze out, odnosno istiskivanje manjinskih dioničara.

Takav potez Barr bi mogao vrlo jednostavno povući jer prema Zakonu o preuzimanju dioničko društvo u ovom slučaju nije obvezno objaviti javnu ponudu s obzirom na to da mu do željenih 95 posto nedostaje manje od pet posto dionica. Dakle, Barr bi mogao kupovati dionice na burzi i na taj način dostići navedeni postotak vlasništva, nakon kojega može provesti squeeze out i malim dioničarima ponuditi otpremninu za svaku dionicu. Ako bi se takav scenarij ostvario, dioničari koji tijekom procesa nisu pohranili svoje dionice u korist Barra ostali bi kratkih rukava jer je teško vjerovati da bi dobili 820 kuna za dionicu.

Postavlja se pitanje zašto onda i preostali vlasnici dionica Plive, njih čak 1.500, koji u svom vlasništvu trenutačno imaju nešto više od tri posto vlasništva farmaceutske kompanije, nisu u postupku preuzimanja prodali svoje dionice? Jer, nakon što je Vlada objavila da će prodati svoje dionice Barru, bilo je više nego jasno da se Actavis neće ponovno vratiti u igru i da je cijena od 820 kuna najviša koju mogu dobiti za Plivinu dionicu.

<p-Oni koji se nisu odlučili prodati dionice Barru uglavnom su bivši radnici Plive koji su sentimentalno vezani uz tvrtku u kojoj su proveli životni vijek. Oni su, doduše, većinu svojih dionica prodali Barru, a jedan manji dio ostavili su kao uspomenu djeci i unucima. Među navedenih 1.500 dioničara, naravno, neki su i dalje vjerovali da će Actavis nastaviti nadmetanje za Plivu s Barrom i da će cijena rasti – objasnila je Vesna Živković, predsjednica Uprave Središnje depozitarne agencije preko koje su u utorak transferirana Barrova sredstva.

Bivši strani dioničari Plive, kojih je bilo više od dvije trećine, novac od prodaje njezinih dionica vjerojatno neće uložiti u neku hrvatsku dionicu sve dok na tržištu ne dobijemo kompaniju čije će se dionice uvrstiti na Londonsku burzu. Domaći bivši institucionalni ulagači u Plivu tražit će nove mete, na domaćem i tržištu u regiji. Bivši mali dioničari mogli bi prema procjenama na tržištu dobiveni novac od prodaje Plivinih dionica uložiti u dionice u regiji, ali vjerojatnije je da će pričekati s ulaganjem dok u ponudi ne budu Inine dionice, koje će se fizičkim osobama nuditi po povoljnijim uvjetima.

Prema procjenama Igora Noršića iz ICF-a, strani će bivši ulagači u Plivine dionice od hrvatskih dionica vjerojatno interes tek pokazati za Ininu dionicu, koje će prema najavama biti izlistane na domaćoj i stranoj burzi. Tek manji bi se mogao odmah vratiti na tržište.

Utorak odaslanio iz Plive, Barr ne namjerava istisnuti male dioničare, nego je najavio da na osnovi odredaba iz relevantnoga hrvatskog zakona namjerava od manjinskih dioničara kupiti preostale dionice. Barr će, stoji u priopćenju, odmah poduzeti potrebne korake kako bi te dionice kupio po cijeni od 820 kuna, odnosno po cijeni koju je ponudio dioničarima tijekom ponude.

Očekuje se da će taj proces i isplata preostalim dioničarima trajati do četiri mjeseca – navedeno je iz Plive. Hoće li i ovaj put mali dioničari ustrajati na sentimentalnosti, ili će ipak prihvatiti novu ponudu od 820 kuna, teško je reći. No, najava Barra da će i za preostale dionice platiti 820 kuna ohrabrila je burzovne igrače pa se tako cijena dionice Plive u utorak popela na 800 kuna, što je velik skok u odnosu na tjedan prije, kada su se Plivine dionice mogle kupiti po cijeni od 700 kuna.

Činjenica da se na računima hrvatskih dioničara u utorak našlo novih 4,2 milijarde kuna nije se održala na promet na dvjema burzama, a prema mišljenju Kristijana Florićića, svlasnika Aureus Investa, to se nije ni očekivalo jer su vlasnici glavnine Plivinih dionica u Hrvatskoj bili institucionalni investitori.

Preuzimanje Plive na hrvatskom tržištu kapitala dosad je najveća akcija preuzimanja i za SDA, koji je obavio preknižbu dionica i isplatu dioničara. U operativnom smislu to je bio iznimno zahtjevan posao. Prema riječima Vesne Živković, tom procesu prethodile su opsežne organizacijske pripreme i izrađene su i unaprijed testirane razne opcije isplate ovisno o vremenu uplate obračunate obveze preuzimatelja.

U takvim procesima pripreme su izuzetno bitne i nijedan detalj ne smije se prepustiti slučaju. Unaprijed smo točno definirali tko će što raditi i na koji način, a svaki djelatnik koji je dobio takav zadatak imao je, za slučaj da na dan uplate iz nekog razloga ne može doći na posao, zamjenu. Već smo pripremili faksove za HNB, Hanfu i Finu kako bismo ih mogli pravodobno obavijestiti u trenutku kada Barr uplati sredstva na naš račun.

Plan B postojao je za svaki korak procesa. Imali smo backup i za slučaj da ne možemo elektroničkim putem poslati naloge. Naime, točno smo definirali da ćemo, ako se to dogodi, snimiti naloge na disketu i odnijeti ih u banku, a odredili smo i tko će nositi disketu kao i u koju poslovnicu Zagrebačke banke – objasnila je Vesna Živković dodavši da su zbog tog procesa promijenili i dnevni raspored Sustava prijeboja i namire, a i poslovne banke prilagodile su se Depozitarnoj agenciji.

Zahvaljujući tim opsežnim pripremama, transakcija je obavljena u samo jednom danu, i to tako da je američki Barr na račun SDA u Zagrebačkoj banci u ponedjeljak navečer uplatio 14 milijardi kuna, a SDA je u utorak počeo raspoređivati ta sredstva. Novac je najprije prebačen na Zagrebačku banku i ona je napravila uplate za dioničare Plive koji su u toj banci imali svoje račune, potom je ostatak sredstava prebacila u Privrednu banku, koja je također svojim klijentima, dioničarima Plive, uplatila novac, a zatim preostali novac transferirala do svih ostalih banaka.

Na pitanje o tome kakav je osjećaj kada na računu ugledate brojku od 14 milijardi kuna, Vesna Živković odgovorila je da je to samo brojka te da su na takve iznose na neki način navikli, s obzirom na to da vrijednost svih vrijednosnih papira u SDA-u iznosi oko 290 milijardi kuna.

Novčane transakcije vezane uz preuzimanje Plive nisu izazvale nikakve poremećaje u radu deviznog i novčanog sustava pa u utorak nije bilo većih oscilacija tečaja i kamata, a sustav velikih plaćanja i nacionalnog klinškog sustava bili su potpuno prohodni. Pritom nije došlo do suspensije nijedne mjere niti instrumenata monetarne politike, a sustav je funkcionirao transparentno i bez zastaja zahvaljujući intervenciji Središnje banke koja se u operaciju uključila konverzijom 209 milijuna eura u kune, a nakon njezina završetka HNB je povukao iz sustava 1.045 milijardi kuna okončanjem repo-poslova koje je prethodno imao s Hrvatskom poštanskom bankom.

Tijekom prvog dijela dana, zabilježeni su određeni deprecijacijski pritisci na rast tečaja blizu razine od 7,41 kune za euro, a u drugom dijelu dana, unatoč pojačanoj likvidnosti kao posljedica priljeva velike količine kuna, došlo je do deprecijacijskih pritiska na domaću valutu. Stoga je u utorak dan završen na razini od oko 7,380 za euro, a srednji tečaj HNB-a za srijedu iznosio je 7,3938 kuna za jedan euro.

Analitičari Raiffeisen banke navode da tek treba vidjeti kako će kamatne stope idućih dana reagirati na povećanu likvidnost te smatraju da će za početak banke prilično smanjiti svoj iznos zaduženja kod HNB-a.

S obzirom na to da su i sredstva nerezidenata izasla iz zemlje isti dan kad je i transakcija obavljena, iz HNB-a su poručili da prema toj osnovi neće biti novih utjecaja na devizno i novčano tržište u sljedećem razdoblju.