-
Sada je već prošlo gotovo pola godine otkako ste na hrvatskom tržištu. Imate li konkretnije ciljeve razvoja banke, odnosno razlikuju se oni u nečemu od politike bivšeg vlasnika, grupacije HVB? Mi smo univerzalna banka, koja posluje i s korporativnim i s individualnim klijentima. Cilj nam je svim segmentima pristupiti jednako kvalitetno. U sektoru za poslovanje s građanstvom unaprijedit ćemo mnogo toga, ponajprije ponudu novih proizvoda i usluga. U protekla tri i pol mjeseca, otkako smo u Splitskoj banci, već smo počeli raditi na ostvarenju tih ciljeva. U odnosu na našu strategiju, bivši je vlasnik bio usmjereniji na razvijanje korporativnog sektora, odnosno na poslovanje s pravnim osobama.
-
Možete li ukratko navesti ciljeve svojeg dolaska na hrvatsko bankarsko tržište? Naveo bih tri temeljna cilja: prvi je svakako zaokruživanje našeg poslovanja u regiji. Sljedeći je cilj razvijanje sinergija s drugim zemljama u kojima posluje naša grupacija, a treći je, naravno, postizanje uspjeha na hrvatskom tržištu, koje je zbog svog strateškog položaja – raskrižja između Istočne i Zapadne Europe – izuzetno važno.
-
Cijena koju ste platili za Splitsku banku bila je veća od očekivanja. Može li se reći da ste išli na sigurno jer vam je svojedobno propala akvizicija Nove banke te da ste dijelom platili i ulaznicu na tržište? U našem se poslu ne može unaprijed znati je li cijena koju plaćate prevelika, jer vrijednosti su relativne. No, mislim da je visina plaćenog iznosa u skladu s cijenom koju su naši konkurenti platili za ostale hrvatske banke. Pogledaju li se posljednje provedene transakcije, očito je da su u korelaciji s našom. Société Générale je prisutan u gotovo cijeloj regiji, a istina je da nam je nedostajala banka u ovoj zemlji. Pri preuzimanju Nove banke našu su financijsku ponudu nadmašili konkurenti, međutim, sada smo iznimno zadovoljni ulaskom u Splitsku banku.
-
Hoćete li se kao banka sa sjedištem na moru ponajprije orijentirati na turističke projekte? Nismo izričito orijentirani na jedan sektor. Pratimo projekte koji imaju dobru perspektivu u budućnosti, a među njima je svakako i turizam. Naime, prije svega nam je važan dobar projekt, a u turizmu kao ni u drugim granama gospodarstva svi projekti ne mogu biti jednako kvalitetni.
-
Što ćete popraviti u segmentu poslovanja s građanima i imate li planove za širenje poslovnica ili bankomata, koji nisu brojni? Širenje naše mreže bankomata nije dovoljno napredovalo posljednjih godina i svjesni smo da je moramo povećati; na tome ćemo svakako raditi. Znamo da su bankomati alati koji klijentu omogućavaju poslovanje bez dolaska u poslovnici, a danas dobre banke moraju imati i dobre kanale komunikacije s klijentima, koji isključuju potrebu fizičkog dolaska u poslovnici. Uz bankomate, u takve kanale ubrajamo i internetsko i telefonsko bankarstvo.
-
Što više poskupljuje kreditiranje, mjere HNB-a ili rastuća kamata ECB-a? Meni, kao bankaru, ne priliči komentirati mjere HNB-a, ali mogu reći da oboje, i mjere Središnje banke i povećanje kamate Europske središnje banke, na stanovit način stvaraju određene prepreke bankarskim aktivnostima.
-
Već dvije godine domaće banke najavljivaju povećanje kamata. Razmišljate li i vi tako? Logično je da bi kamate trebale rasti kako bi se zadovoljile mjere Središnje banke te zbog povećanja cijene eura. No, kako mjere još nisu posve definirane, čekat ćemo i vidjeti što nam je činiti. Ipak, mehanički gledano, kamate bi zbog ta dva razloga trebale rasti logičnim slijedom.
-
Namjeravamo širiti i mrežu poslovnica, a izbor lokacija ovisit će o rezultatima istraživanja koja će ukazati na potrebu njihova otvaranja. Uskoro slijedi otvaranje poslovnice u zagrebačkom naselju Špansko, a želja nam je, ukaže li se odgovarajuća prilika, otvoriti još jednu poslovnicu u središtu Zagreba.
Više se okrećemo poslovanju s građanima
U kojem će smjeru ići razvoj investicijskog bankarstva? Također, trenutačno kasnimo za ostalim bankama u pogledu investicijskih fondova jer ih nemate. Planirate li ih osnivati? Investicijsko bankarstvo je iznimno razvijena grana unutar Grupe Société Générale pa ćemo se pri projektom financiranju oslanjati na podršku matične banke. O osnivanju fondova još nismo razgovarali, ali pratimo tržište i svoje konkurente, pa pokretanje nije isključeno u nekom od sljedećih razdoblja.
Neizbježno je pitanje vezano uz domaće probleme rastućih kredita i mjera HNB-a koje pogađaju banke. Koliko vam otežavaju poslovanje? Zbog mjera Središnje banke sve su banke koje posluju sa stanovništvom u donekle nezgodnoj situaciji, jer je distribucija kredita otežana. Međutim, naša banka ne namjerava smanjivati broj odobrenih kredita s obzirom na to da su oni instrument privlačenja novih klijenata – kako tvrtki, tako i građana. Kornilarić ćemo između postojećih restrikcija i potražnje za kreditima na tržištu, odnosno pronalaziti pravu mjeru u odobravanju kredita.
Je li vam zbog mjera HNB-a teže raditi u Hrvatskoj nego u zemljama regije u kojima ste prisutni? Teško je uspoređivati poslovanje u različitim zemljama na temelju samo jednog čimbenika, pa makar i vrlo važnog. Stajališta središnjih banaka i u drugim zemljama vrlo su slična, ali treba uzeti u obzir da je na tamošnjim tržištima inflacija veća.
Kako gledate na dug zemlje prouzročen među ostalim velikim kreditima? Živimo u potrošačkom društvu i, kad je o tome riječ, mentalitet je jednak u svim europskim društvima, pa i u Hrvatskoj. Smatram da je za Hrvatsku turizam najvažniji instrument u smanjivanju deficita.
Možete li usporediti kamatne stope u Hrvatskoj i u Francuskoj? Nema prevelike razlike između kamata u te dvije zemlje. U Francuskoj su kamate nešto niže, ali tamošnje su banke razvile široku paletu proizvoda i prihodi od kamata nisu im jedini izvor zarade.
Hoćete li neke iz bogate palete proizvoda u matičnoj banci prenijeti u Splitsku banku? Société Générale uistinu ima izvanrednu raznolikost ponude i odatle ćemo nastojati izvući najveći mogući profit. Pri primjeni novih tehnologija paleta proizvoda u pojedinoj zemlji, čini se, ovisi o njezinim osobitostima, specifičnostima tržišta, ali i tehničkim mogućnostima.
Planirate li obaviti dokapitalizaciju zbog jačanja adekvatnosti kapitala? Poštovat ćemo zahtjeve Središnje banke i nije isključeno da ćemo ići u dokapitalizaciju, ali zasad je o tome još prerano govoriti.
Hoćete li težiti organskom rastu ili nisu isključene i moguće akvizicije? Imamo zadovoljavajući udjel na hrvatskom tržištu. Planova za daljnje akvizicije nemamo, već planiramo isključivo organski rast. Naravno, ako nam se pruži prilika za akviziciju, razmotrit ćemo je.
Dio stanovništva u Hrvatskoj još zabrinjava preveliki udjel stranog kapitala u domaćim bankama. Je li to potrebno? Ne znam je li to dobro ili nije, ali te su hrvatske banke u rukama dobrih europskih banaka čije se poslovanje ne razlikuje od hrvatskoga. Valja uzeti u obzir i to da će Hrvatska postati i članicom EU, pa mislim da je strategija bankarstva dobra i za hrvatsku ekonomiju i za opći položaj Hrvatske.
