Italija je u posljednje vrijeme doživjela veliki napredak na području širenja domaćih banaka na strano tržište, međusobnog povezivanja te istodobno ulaska stranoga kapitala u talijanski bankarski sustav. Italija je jedna od zemalja EMU-a koja je u stalnoj borbi sa zadovoljavanjem javnog deficita prema maštriškim zahtjevima, ali posljednji financijski podaci idu u dobrom smjeru, tvrdi glavni ekonomist talijanske banke Intesa Gregorio De Felice u razgovoru za Lider.
-
Dolaskom novoga guvernera na čelo talijanske središnje banke otvorio se tamošnji bankarski sustav. Kako se to osjetilo? – S bivšim je guvernerom situacija bila takva da je sve odluke morala dopustiti i analizirati samo jedna osoba u Središnjoj banci – guverner. Bivši je guverner smatrao da štednja mora ostati unutar Italije i da bankarski sustav treba stabilizirati bez vanjske konkurencije. Dolaskom sadašnjega guvernera dogodile su se velike promjene na području velikih povezivanja domaćih banaka i ulaska stranih. Tako je banka UniCredit preuzela HVB banku, dok se banka Intesa namjerava spojiti s bankom Sanpaolo IMI. Također su na talijansko bankarsko tržište došle strane banke iz, primjerice, Francuske i Nizozemske. Ubuduće će talijanske banke moći proširiti svoju ulogu u međunarodnoj areni, a zahvaljujući postignutoj veličini nakon što završi drugi val aktivnosti spajanja i preuzimanja. Primjerice, proširili smo našu prisutnost u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi kroz spajanje sa Sanpaolom u zemljama u kojima nismo bili prisutni.
-
Italija je imala problema pri ispunjavanju maštriških kriterija. Popravljala li se situacija vezana uz deficit? – Sljedeće će godine Financijski zakon omogućiti korekciju deficita i ispunjavanje maštriških kriterija. Prodijeva je Vlada uvela mjere vrijedne 40 milijardi eura, nužne da bi se fiskalni deficit ponovno spustio ispod 3 posto.
Uglavnom, ljudi ne shvaćaju i žale se da moraju plaćati veće poreze i što se proračunski rashodi trebaju smanjiti. U tom je smislu potreban i veći politički angažman i poruke kao što je to bio slučaj kad je Italija ulazila u EMU, jer samo zajednički cilj svih omogućuje prihvaćanje vrlo nepopularnih financijskih mjera.
-
Kako ocjenjujete gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i njen ulazak u EU? – S obzirom na političko stanje u Hrvatskoj postoje velike razlike u pogledima na domaće probleme između vlasti i oporbe, ali stajališta su im jednaka u ciljevima vezanim uz ulazak u EU. Važan je, veliki stupanj kohezije u pitanjima u vezi s EU. Hrvatska je na gospodarskom planu stabilna zemlja, inflacija je niska, gospodarstvo raste, a deficit se smanjuje. Za razliku od, primjerice, Madarske, koja ima visok fiskalni deficit. Mislim da imate dobru perspektivu za stabilnu financijsku poziciju i konkurentnu sposobnost privući strani kapital. Kad bi se usporedila gospodarska situacija Hrvatske u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, koje sljedeće godine ulaze u članstvo EU, hrvatsko gospodarstvo je u mnogo boljem položaju. I smatram da je 2009. godina optimalna za hrvatsko članstvo u Uniji.
