Čuvaj se problema na koje EU ne upozorava Hrvatsku

Mladi od 30 godina čine 32 posto nezaposlenih registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, dok udjel mladih u ukupnom zabilježenom zapošljavanju iznosi gotovo 54 posto. Kao što je izjavila Zrinka Blažević, ravnateljica HZZ-a, informacije između obrazovnog sustava i gospodarstva u HZZ-u teku u oba smjera.

• U nastojanju da uskladi obrazovne profile osoba koje završavaju obrazovanje s potrebama gospodarstva, HZZ organizira profesionalnu orijentaciju i informira osobe koje trebaju donijeti odluku o izboru budućeg zanimanja o mogućnostima zapošljavanja te informira sustav obrazovanja o potrebama gospodarstva za kadrovima određenih struka i zanimanja.

U prva tri tromjesečja ove godine, sa završenom srednjom školom najviše su se tražili i zapošljavali prodavači, konobari, administrativni službenici i kuhari, dok je, prema podacima HZZ-a, s diplomama zaposlenje posao dobilo najviše komercijalista, odgojitelja, ekonomista, učitelja, pravnika i liječnika, što donekle odudara od podataka s portala Moj-Posao. No, broj oglasa pokazuje u kojoj je mjeri, osim državne, potrebna i brza online razmjena informacija o ponudi i potražnji na tržištu rada – prošle godine Moj-Posao objavio je 25.000, a ove godine 40.000 oglasa.

Jednako kao što su mladi posloprimci zbog inercije državnog sustava prepoznali prednost burzi na netu, tako su i mladi, zbog tromosti formalnog sustava obrazovanja, potražili edukaciju u privatnim školama i tečajevima.

• Mladi su prepoznali ponudu privatnih škola, a one su prepakirale svoje programe i uskladile ih s potrebama hrvatskog tržišta, pa danas imamo radnu snagu koja nije samo teoretski obrazovana nego posjeduje i praktična znanja, koja joj omogućuju da što prije uskoči na tržište rada – objašnjava Pakšec i potkrepljuje: – jednu poslovnu školu u RH pohada, u 2006. više od 1.100 studenata, iako godina stoji 30.000 kuna. To je investicija u sebe, čiji je povrat osiguran, s obzirom na to da je primjerice s diplomom MBA plaća 130 posto viša.

Nijedna edukacija ne smije biti investicija pošto-poto, savjetuje Pakšec, niti edukaciju treba prepustiti slučaju, već mladog čovjeka treba usmjeriti da stekne viziju o vlastitu položaju na tržištu rada te da završi fakultet s kojim će se moći zaposlit. A najvažniju ulogu upravljanja kapitalom znanja može odigrati država kroz formalni edukacijski sustav koji treba uskladiti sa trenutnim potrebama gospodarstva i strategijom razvoja za naredni period.

Za mlade koji se tek spremaju pojaviti na tržištu rada prognoze su ipak optimistične. Prema istraživanjima portala MojPosao za 2007. godinu, plaća općenito raste oko 5,2 posto, a što u usporedbi s rastom BDP-a od 4 posto znači da su poslodavci spremni sa zaposlenicima podijeliti ekstradobit koju su ostvarili. Dakako, ne zato što su dobri, jer svi teže zadržati višak dobiti za sebe, nego zato što se povećala konkurentnost na tržištu, komentira Pakšec:

• Tvrtke koje izlaze na regionalno tržište dolaze do granice rasta kad im zatrebaju stručnjaci. Svakome se vlasniku teško odvojiti se od svoje ‘bebe’ i drugom čovjeku prepustiti da vodi poduzeće. Ali to je kritični moment. Vlasnik se i dalje može baviti strategijom, ali upravljanje treba prepustiti čovjeku koji se za to školovao. Još je veći izazov prepoznati ga, ali tu pomažu tvrtke koje se bave selekcijom kadrova i one mogu isporučiti solidne vode.

Već nakon dvije do tri godine radnog iskustva, mladi dolaze u obzir za vodeće pozicije, komentira Nina Andal, headhunter tvrtke Auris Holt pri Antal International.