Globalno tržište rada

Mladima je danas, osim visine plaće, važno i da svjetonazor kompanije bude sukladan njihovome te da se stalno mogu dalje usavršavati, što ih pak čini trajno konkurentnima na globalnom tržištu rada.

Danasi tako stalni posao i sigurnost više nisu visoko na ljestvici želja mladih i obrazovanih ljudi i čak je moderno biti ‘slobodnjak’. Zvijezde tehnologije doslovno skaku s posla na posao, a i brojni uspješni menadžeri često mijenjaju organizacije na svom putu do uspjeha.

Mladi uspješni ljudi postali su izbirljivi pri odabiru posla jer imaju dobar osjećaj o svojoj tržišnoj vrijednosti. Na primjer, nezaposlenost među američkim diplomantima iznosi samo dva posto, unatoč tome što mnogi iz generacije ‘baby boomera’ (rođenih između 1945. i 1950.), koja je već blizu odlasku u mirovinu, još rade. Mladima je tako danas, osim visine plaće, važno i to da svjetonazor kompanije bude sukladan njihovom te da imaju stalnu mogućnost daljnjeg usavršavanja, što ih pak održava konkurentnima na globalnom tržištu rada.

No, da stanje baš i nije tako ružičasto, pokazuje nedavno izvješće Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO) o radu i zaposlenosti mladih u svijetu. U izvješću, naime, stoji da se nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine, kojih u svijetu ima 1,1 milijarda, u posljednjih 10 godina povećala 14,8 posto, a 300 milijuna njih, iako rade, žive s manje od dva dolara na dan. U ukupnom broju nezaposlenih u svijetu tako je čak 44 posto mladih, unatoč činjenici da oni čine tek 25 posto radno sposobne populacije, navodi se u izvješću ILO-a.

Poznato je da je obrazovanje svojevrsna ulaznica za zaposlenje, a prema godišnjem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (Organization for Economic Co-operation and Development), gotovo u svim članicama te organizacije razina akumuliranog znanja stalno raste. Međutim, zabrinjava podatak da je unatoč tome što u tim zemljama u prosjeku više od trećine, a ponegdje i polovine studenata završi fakultet, u stalnom porastu i broj mladih koji ne završavaju srednjoškolsko obrazovanje. Uz to, u zemljama OECD-a zaposleno je samo 56 posto osoba koje su završile srednju školu, a od toga njih 26 posto zarađuje samo polovinu ili čak i manje od polovine prosječne plaće.

Nezaposlenost među mladima velik je problem i zemalja Europ.

Nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine, kojih u svijetu ima 1,1 milijarda, u posljednjih 10 godina povećala je 14,8 posto, a 300 milijuna njih, iako rade, žive s manje od dva dolara na dan. U ukupnom broju nezaposlenih u svijetu tako je čak 44 posto mladih, unatoč činjenici da oni čine tek 25 posto radno sposobne populacije, stoji u nedavnom izvješću Međunarodne organizacije rada.

52.899 dolara, te mehanike – s prosječnom plaćom od 50.672 dolara na godinu. Međutim, inženjeri informatike nisu više tako dobro plaćeni kao prijašnjih godina te danas primaju prosječno 50.046 dolara na godinu. Najveći profit očekuje početnike s diplomom iz računovodstva i financija, a na dnu ljestvice prema početničkim plaćama su zanimanja u prirodnim i društvenim znanostima. Istraživanje je također pokazalo da američki poslodavci ove godine planiraju zaposlit 14,5 posto više diplomana nego prošle.

Najtraženiji diplomanti u SAD-u su računovode, a prema podacima NACE-a, njihova početna godišnja plaća je 44.564 dolara. Kako bi pridobili nove zaposlenike, poslodavci nude mnoge pogodnosti, poput usluge pospremanja stana. Osim računovoda traže se i zaposlenici u administraciji, službama za odnose s potrošačima, oglašavanju i marketingu. Pad stope nezaposlenosti budi u mladih Amerikanaca optimizam, a čak njih 83 posto očekuje barem jednu ponudu za posao nakon diplome.

Britanski diplomanti koji se zaposle u javnom sektoru dobivaju veću plaću od svojih kolega zaposlenih u privatnom sektoru, pokazalo je istraživanje konzultantskog fonda Hay Group provedenog na 550 britanskih poslodavaca. Naime, prosječna godišnja plaća za početnika u javnom sektoru iznosi 21.445 funti, u usporedbi s 1.400 funti nižom prosječnom godišnjom početničkom plaćom u privatnim tvrtkama. Vodeća u visini plaća za diplomante je naftna industrija, s 25.300 funti godišnje početne plaće, a najbolje plaćena profesija, s početnom plaćom od 21.681 funtom, jest strojarstvo.

U Bangalore, grad na jugu Indije, svakodnevno se slijevaju rijeke mladih obrazovanih Indijaca iz stotina državnih i privatnih fakulteta s područja prirodnih znanosti, elektrotehnike te medicine. Outsourcing IT industrije donio je toj indijskoj ‘Silikonskoj dolini’ status gospodarski najbrže rastućega grada, a Indiji ekonomski bum, s godišnjom stopom gospodarskog rasta od 8,1 posto. Danas Indija, kao supersila znanja s milijunskom obrazovanom radnom snagom može preuzeti posao bilo koje američke, britanske ili njemačke tvrtke. Zemlja koja ima milijardu i sto milijuna stanovnika, od kojih je polovina mlada od 25 godina, nudi golem izbor visokoobrazovane radne snage. Naime, svake godine gotovo 2,1 milijun mladih završilo fakultet, a među njima je i oko 300.000 inženjera, a u većini škola i fakulteta nastava se odvija na engleskom jeziku. Svjetski biznis u Indiji je, uza znanje, privukla i niska cijena rada mladih Indijaca. Naime, zaposlenici u Indiji rade za plaće od tri do pet puta manje nego u Americi, a ipak ih smatraju dobrima jer su životni troškovi u Indiji manji gotovo četiri puta. Prema procjenama, Indijac s plaćom od 500 dolara živi kao njegov američki kolega s plaćom od 2.000 dolara.

Europska unija trebala bi u globalnu bitku za talente ući tako da visokoobrazovanim imigrantima ponudi mogućnost rada u bilo kojoj od 25 zemalja članica, objavio je nedavno Institut za intelektualne usluge Bruegel iz Bruxellesa. Prema autorima izvješća, visokoobrazovana imigracija vjerojatno će povećati boljšak među stanovništvom zemlje domaćina. Europska ‘plava karta’, prema uzoru na američku ‘zelenu’, nudi bi se, prema prijedlogu Instituta, svim diplomantima na europskim, ili vrhunskim sveučilištima u ostalim zemljama, koji će moći raditi bilo gdje u Uniji, a to bi trebalo biti jedan od načina za poticanje rasta kroz razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, smatraju u Institutu.