Investitori za nadzor obično uzimaju projektante koji su sudjelovali u izradi projekta, iako bi neutralna konzalting tvrtka ili sudski vještak mogli lakše uočiti eventualne greške u projektnom dijelu.
Bez obzira je li riječ o gradnji trgovačkog centra ili stambenog kompleksa, investitori bi prije početka izrade projekta trebali zaposliti stručnog sudskog vještaka ili konzalting tvrtku koja će najprije napraviti analizu buduće lokacije, a u kasnijim fazama nadzirati i projekt te svojim savjetima pomagati investitoru. Naime, kao što je za brzu i kvalitetnu gradnju nekretnine nužno imati dobrog projektanta i projektantski biro, jednako je važno imati i stručnu savjetodavnu (konzalting) osobu od povjerenja koja će investitoru pomoći da dobije projekt koji je zamislio. Dodatni novac za konzultantske usluge investitoru će se na kraju isplatiti prije nego što će uštedjeti nekoristeći te konzultantske usluge.
Investicija obično počinje analizom dviju ili tri lokacije. Usporedbom konzultanti dolaze do najbolje varijante. Analiza lokacije promatra se s aspekta prostornih planova.
Lokacijska dozvola je dokument koji se izdaje za svaki zahvat u prostoru. Sadržaj lokacijske dozvole i način njezina izdavanja propisan je Zakonom o prostornom uređenju. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se Područnom uredom za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, odnosno pripadajućim područnim odsjekima na čijem se području planira zahvat u prostoru, na obrascima koji se nalaze u pisarnici.
Iznimno, za neke građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kao i za zahvate u prostoru koji pokrivaju područje dviju ili više županija.
Lokacijska dozvola sadrži izvod iz dokumenta prostornog uređenja na temelju kojih se izdaje, a lokacijskom dozvolom se određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru, namjena građevine, veličina i površina građevine, smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, oblikovanje građevine, uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja čestice, odnosno građevine na javnom prometu, površinu i komunalnu infrastrukturu, način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i ostali elementi važni za zahvat u prostoru, sukladno posebnim propisima.
Građevna dozvola je dokument na temelju kojega može početi gradnja građevine. Njome se utvrđuje da je glavni odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima te da su ispunjeni svi preduvjeti za gradnju. Izdaje je ured državne uprave u županiji odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje dozvole za građevine prometa i veza, energetske, vodne i industrijske građevine, građevine s postupanjem otpadom i građevine za posebne namjene.
Uporabna dozvola je dokument koji izdaje tijelo graditeljstva nakon gradnje građevine, a njome se dokazuje da se zgrada smije početi koristiti, tj. staviti u pogon. Izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda (tehničkim pregledom utvrđuje se je li građevina sagrađena u skladu s građevnom dozvolom, odnosno lokalizacijskom dozvolom i tehničkim propisima za određenu građevinu). Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, ili osoba koja je od investitora stekla pravo vlasništva, nadležnom državnom tijelu koje je izdalo građevnu dozvolu odnosno lokalizacijsku dozvolu za gradnju građevine.
Za razliku od uobičajene prakse, prema kojoj investitori za nadzor uzmu projektante koji su sudjelovali u izradi projekta, sudski vještaci za građevinarstvo preporučuju da investitori za obavljanje nadzora gradnje koriste neutralnu konzulting tvrtku ili sudskog vještaka s početka priče, koji će moći lakše uočiti eventualne greške u projektnom dijelu. S obzirom na to da je investitoru važno u što kraćem zakonskom roku ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu, jer vrijeme je novac, Omerhodžić ima jedan savjet: Da bi se ubrzala procedura ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, bilo bi dobro da projektant od gradskog ureda za strateške projekte.
Dok su prijašnjih godina pojedini građevinari spremno izbjegavali pridržavati se sklopljenog posla, među ostalim i onoga s bankama koje su im odobrivale kredite, na način da se nisu pridržavali dogovorenog plana gradnje ili su s gradnjom stali, ili pak nisu isplaćivali podizvođače, danas je to gotovo nemoguće. Banke su razvile kreditiranje građevinara na način da ga redovno prate u gradnji, te na temelju toga isplaćuju pojedine etape posla. Zbog toga niti građevinarima danas nije u interesu izigravati ugovor. S druge strane, kreditiranje se razvilo do mjere da i zainteresirani kupci, primjerice stana unutar stambenog objekta koji prati banka, mogu upravo putem te banke osigurati kredit za stan mnogo prije useljenja. Kupac je, naime, na taj način siguran da je završetak gradnje osiguran, jer ga nadzire banka, a osim toga kredit može osigurati i prije etažiranja.
Potencijalni korisnik kredita, investitor, dolazi u banku s već stečenim zemljištem i osnovnim dozvolama potrebnim za odobravanje kredita, s dijelom vlastitih sredstava, odnosno dokazom o 20 do 30 posto učešća i osiguranim dozvolama. U dokumentaciji se dodatno obraća pozornost na lokaciju objekta te na to ima li objekt priključak na infrastrukturu, jer to može dovesti u pitanje vrijeme gradnje objekta.