Makropokazatelji

Nakon što je u kolovozu zabilježen brži rast uvoza od izvoza, slična kretanja ostvarena su i tijekom narednog mjeseca. Tijekom ovogodišnjeg rujna Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti od 692,2 milijuna eura, dok je istodobno uvoz dosegao razinu od 1,41 milijardu eura. U odnosu na prošlogodišnji rujan bilježimo relativni rast robog izvoza od 2,7%, dok je uvoz ostvario rast od 7,4%. S obzirom na brži rast uvoza od izvoza, unatoč znatno većoj bazi, bilježimo pogoršanje salda u međunarodnoj razmjeni. Tako je deficit robne razmjene za rujan 2006. godine iznosio 718,4 milijuna eura, što predstavlja rast od 12,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Također, na godišnjoj razini bilježimo i smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom, koja je, prema posljednjim podacima, iznosila 49%. U prvim devet ovogodišnjih mjeseci izvoz je ostvario rast od 15,6% na godišnjoj razini i iznosio je 5,93 milijarde eura. Istodobno uvoz je u usporedbi s istim razdobljem lani ostvario rast od 15,5% te je vrijednost uvezenih robe dosegla razinu od 12,63 milijarde eura. Unatoč tome što je tijekom promatranog razdoblja izvoz ostvario gotovo identičan rast kao i robni uvoz, ipak bilježimo daljnje pogoršanje salda međunarodne razmjene. Tako je deficit za prva tri tromjeseci 2006. iznosio više od 6,71 milijardu eura, što predstavlja rast od 15,4% na godišnjoj razini.

Navedeni nešto nepovoljniji trendovi u robnoj razmjeni zasigurno će pridonijeti i pogoršanju kretanja na tekućem računu platne bilance, pogotovo imajući na umu sporijih ovogodišnjih rast turističkih pokazatelja. U prvim devet ovogodišnjih mjeseci ukupno je zabilježeno 9,57 milijuna turističkih dolaza, što predstavlja povećanje od 3,3% u odnosu na isto razdoblje lani. U istom razdoblju ostvareno je 50,74 milijuna turističkih noćenja, što je u usporedbi s istim razdobljem lani povećanje od 2,9%. Važno je naglasiti da su u dosadašnjem dijelu godine dolasci i noćenja stranih turista zabilježili ispodprosječni rast. Navedena kretanja u skladu su s našim očekivanjima o sporijem rastu turističkih pokazatelja tijekom 2006. u odnosu na prošlu godinu.

Tijekom prošloga tjedna nastavljeni su aprecijacijski pritisci na kunu, kao posljedica pomalo neočekivanog izostanka vidljivije potražnje za stranom valutom, pogotovo u korporativnom sektoru. Nakon praznika sredinom tjedna, aprecijacijski pritisci pojačali su se potkraj tjedna. Na međubankarskom tržištu u jednom trenutku bilježimo trgovanje i ispod razine od 7,35 kuna za euro. Navedena razina u posljednje vrijeme predstavljala je snažnu točku otpora daljnjem padu tečaja EUR/HRK, pri kojem bi se zabilježilo povećanje potražnje za stranom valutom. Međutim, prošlotjedno trgovanje ipak završava na razini od oko 7,35 kuna za euro pa je na tjednoj razini kuna ostvarila rast vrijednosti prema euru, što potvrđuje i kretanje srednjeg tečaja HNB-a.

Na međunarodnom tržištu tijekom proteklog tjedna bili su vidljivi deprecijacijski pritisci na američku valutu, kao posljedica daljnjih naznaka usporavanja najvećeg svjetskog gospodarstva te manjih pritiska na rast cijena. Također, unatoč činjenici da je referentna kamatna stopa ECB-a ostala nepromijenjena, najave daljnjeg zaoštravanja monetarne politike, kao i pozitivne gospodarske objave iz eurozone, stvorili su veće pritiske na rast tečaja EUR/USD. Međutim, pri samom kraju prošloga tjedna objava stope nezaposlenosti u SAD-u, koja je zabilježila najnižu razinu u posljednjih pet i pol godina, dovela je do ozbiljnijeg rasta vrijednosti dolara. Tako je prošlotjedno trgovanje završeno na razini od oko 1,272 dolara za euro.