Uoči godišnjeg skupa ekonomista koji će se održati od iduće srijede do petka u Opatiji

Kako će Vlada pristupiti rješavanju problema manjka električne energije koji će do 2020. godine postati vrlo ozbiljan budući da se predviđa rast neto uvoza sa sadašnjih 25 na 40 posto domaćih neto proizvodnje mogla bi biti jedna od najzanimljivijih rasprava 14. tradicionalnog savjetovanja ekonomista idućeg tjedna u Opatiji – o hrvatskoj ekonomskoj politici u 2007. u organizaciji Inženjerskog biroa i Hrvatskog društva ekonomista. Kako stoji u sažetku izlaganja dr. sc. Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb, do 2020. godine ukupni potencijal domaćih proizvodnje električne energije kumulativno će biti veći za oko 30 posto u odnosu na 2004. godinu. Do 2020. može se očekivati prestanak rada nuklearne Krško, pa rast uvoza postaje neizbježan. Uvoz će postati problematičan i zato što ga do 2030. godine očekuje porast potrošnje električne energije za čak 70 posto.

Osnovna je poruka ovog izlaganja, kao što je objasnio koautor dr. sc. Davor Mikulić, da Hrvatska mora povećati godišnju stopu rasta proizvodnje električne energije sa sadašnjih 1,7 posto na 3 do 4 posto na godinu. Je li to moguće učiniti bez gradnje nove nuklearne elektrane, pitanje je oko kojeg bi se mogla povesti zanimljiva rasprava. Opatijsko ekonomsko savjetovanje u predizbornom okruženju na površinu će opet iznijeti tradicionalne probleme, a novitet u odnosu na nekoliko proteklih savjetovanja može se sažeti u činjenicu da MMF, budući da mu se premijer Sanader zahvalio na suradnji, neće biti u žiži rasprave.

Ekonomisti koji će se iduće srijede sresti u Opatiji prilično depresivno govore o svojem savjetovanju i utjecaju toga događaja na ekonomsku politiku vladajućih političara. – Mi od 1993., kad je usvojena stabilizacijska ekonomska politika, ističemo iste probleme, ali nas gotovo nitko ne sluša – kaže Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će u Opatiji govoriti o kreditnoj politici banaka u Hrvatskoj. Dr. sc. Žarko Primorac pripremio je svot analizu Hrvatske, ali ni on nije optimističan u tome da će Vlada reagirati.

• Samo mali broj ekonomista okupljen oko Vlade podržava njenu ekonomsku politiku, dok većina nas smatra da smo u ozbiljnim problemima, pa ćemo ponovno istaknuti problem vanjskog duga, čiji rast nije zaustavljen, i problem deficita koji se ne prikazuje realno te svakako divljanje potrošnje – ističe Primorac. Predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista Ljubo Jurčić priči o deficitu dodaje argument prema kojem Vlada, zahvaljujući neplaćanju dugova zdravstva i nekniženju svojih izdataka na saniranje državnih tvrtki, posebice brodogradilišta, dobiva nizak postotak deficita, koji je u biti maskiran.

Ove godine guverner HNB-a Željko Rohatinski u Opatiju neće doći. Naime navodno se umorio od slušanja stalno iste priče o precijenjenoj kuni i tečaju koji one moguće napredak domaćeg izvoza. Ipak, tema o kuni neće izostati, a o domaćoj valuti kao izvoznom proizvodu govorit će prof. dr. Drago Jakovčević i dr. Branimir Lokin, koji će se osvrnuti i na način na koji država otplaćuje svoje dugove.

• Operativna praksa, koja već prerasta i u teorijsku tezu o tome kako je dug moguće rješavati elegantno refinanciranjem (dug na dug) budući da smo stvorili mehanizam i ostvarili ionako velike novčane pričuvne potencijale, deplasirana je i gospodarski, politički i socijalno potpuno neprihvatljiva, jer njene posljedice znači rasprodaju resursa, pretvaranje građana u niskoobrazovanu radnu snagu te nastavak egzodusa i produbljivanje demografske regresije – stoji u sažetku njihova izlaganja.

Dva će autora iznijeti i prijedlog pretvaranja kune u izvozni proizvod, za koji kažu da je potpuno koncepcijski suprotna dosadašnjoj praksi i prešutnim službenim stajalištima. Tri su cilja toga prijedloga: smanjiti razinu dužničkog opterećenja BDP-a, reducirati kamatnu maržu u prirastu BDP-a i povećati udio inozemnih ulagača na domaćem tržištu. Od već poznatih zamjerki ekonomista, u Opatiji će Sanaderu opet biti napomenuto da je rast BDP-a od 4,5 posto posljedica spontanog događanja, odnosno da je taj rast Hrvatskoj prirodan i da potezi Vlade nemaju baš ništa s time.

Dr. sc. Mladen Vedriš govorit će upravo o spontanitetu ili organiziranosti nacionalnoga gospodarskog razvoja te ukazivat na moguće pravce ekonomske politike kad je riječ o proaktivnoj industrijskoj politici.

U Opatiji će se govoriti o ekonomskoj politici u izbornoj 2007. godini, što će biti zanimljivo i s aspekta s kojeg izborne godine vrlo rijetko imaju realnu poveznicu s bilo kakvom ozbiljnijom ekonomskom politikom. Zanimljiv politički miks ovogodišnje Opatije sa stoji se u ozbiljnom prigovoru Ljube Jurčića, pripadnika SDP-ove koncepcije, HDZ-ovu premijeru Sanaderu. Jurčić, naime, glasno Sanaderu prigovara prevelika socijalna davanja, koja idu toliko da leko da potiču sivu ekonomiju.

• Ljudima je isplativija socijalna pomoć, jer je sigurna, nego posao, koji je nesiguran – kaže Jurčić.

Između ekonomije i politike prof. Lovrinović zaključuje da je jako teško razlikovati HDZ i SDP, a zajedničko im je da mišljenja ekonomista u biti ne slušaju. Mišljenje hrvatskih ekonomista, kojih će se u Opatiji okupiti 500-tinjak, premijera Sanadera zanima toliko da je javio kako će kasniti jedan dan zbog aktualnog sata u Saboru.