Home / Financije / Više od 10.000 hrvatskih liječnika bez police osiguranja od odgovornosti

Više od 10.000 hrvatskih liječnika bez police osiguranja od odgovornosti

U inozemstvu su osiguranja od profesionalne odgovornosti neuspoređivo zastupljenija nego kod nas, a jedan od razloga jest i to što se kod nas rjeđe isplaćuju odštete, pa je slabija i svijest o odgovornosti. No, ta vrsta osiguranja ugovarat će se sve češće.

Odšteta od 14 milijuna kuna, koju je zatražila odvjetnica Miroslava Maškarina, smatra se velikom i u zemljama s mnogo višim standardom. U Hrvatskoj osiguravajuća društva u slučaju štete koju osigurani liječnik učini pacijentu isplaćuju svote od približno 200.000 kuna, a na osnovi te svote izračunavaju godišnje premije. Kao što je najavio Neven Ljubičić, ministar zdravstva, troškove odštete mladiću kojemu je nakon rutinske operacije slijepog crijeva morala biti amputirana noga snosit će državni proračun. Slični slučajevi traženja odštete u budućnosti će vjerojatno biti češći, procjenjuju u Ministarstvu, pa predlažu novozelandsko-francuski model odštete, koji su preuzele i skandinavske zemlje. Iako su tako drastični slučajevi rijetki, ali povećavaju svijest o potrebi osiguranja od profesionalne odgovornosti.

Prema propisima osiguravatelja, kod osiguranja od profesionalne odgovornosti liječnika predmet osiguranja odgovornost je liječnika ili stomatologa za štete koje nastaju kao posljedica propusta ili pogrešaka pri liječenju. Štetom se smatraju tjelesne ozljede, oštećenje zdravlja i smrt trećih osoba. Većina osiguravatelja može osigurati državne i privatne bolnice od odgovornosti za štete proizašle iz primjene uređaja priznatih u medicinskoj praksi te za štete proizašle iz djelatnosti vještačenja i davanja stručnoga medicinskog mišljenja.

Neke profesije uključile su takvo osiguranje u svoj kodeks, neke, pak, imaju zakonsku obvezu ugovaranja osiguranja, ali liječnici u Hrvatskoj u pravilu ih ne uplaćuju. Razloga je više. Osiguranje od profesionalne odgovornosti za različite profesije, među kojima je i liječnička, nude sve velike osiguravajuće kuće u Hrvatskoj. No, ozbiljniji porast zanimanja za takvo osiguranje tek se očekuje.

Osiguranje od odgovornosti liječnika i bolnica za naše je uvjete posve nova vrsta osiguranja, još neukorijenjena na tržištu – ocjenjuje Ivan Kolaković, direktor Podružnice Zagreb Sunce osiguranja. Privatni liječnici još radije misle da je premija trošak nego koliku bi odštetu morali platiti u slučaju štetnoga događaja.

No, osiguranje od profesionalne odgovornosti ugovarati će se sve češće, pretpostavlja Kolaković, jer je pritisak javnosti i medija na zdravstvo sve veći i sve se rjeđe netko ustručava prozvati liječnika zbog propusta. Zakon o liječništvu ne obvezuje liječnike na ugovaranje osiguranja od profesionalnih propusta iako bi, misli Kolaković, liječnici u privatnoj praksi i bolnice prvi trebali biti zainteresirani za tu vrstu osiguranja.

Croatia osiguranje jedan je od osiguravatelja koji ima iskustva s osiguranjem velikih bolnica. Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti obnavlja se svake godine pa se pritom, kažu u Croatia osiguranju, može promijeniti i osiguravatelj, ovisno o uvjetima koji se nude na tržištu. Premija za zdravstvene ustanove i bolnice izračunava se tako da se, prema cjeniku, premija za liječnika ili specijalista pomoći s brojem liječničkog i medicinskog osoblja.

Nekoliko naših velikih bolnica osigurava se od profesionalne odgovornosti, a u slučaju štetnog događaja odšteta je ograničena na 200.000 kuna – objašnjava Ivana Vrcan, samostalna stručna suradnica u Odjelu za osiguranje od odgovornosti Croatia osiguranja. Odšteta, dakako, može biti i viša, ali tada su više i premije – objašnjava Vrcan.

Svaki slučaj osiguranja od odgovornosti izračunavaju aktuar, stručnjaci koji u osiguravajućim društvima procjenjuju i izračunavaju rizik nastanka štete i na temelju njega određuju iznose premije i osigurane svote. U slučaju štetnoga događaja traži se vještačenje liječnika iste specijalnosti kao što je i onaj koji je pod sumnjom da je naneo štetu pacijentu, a nadležno je i Hrvatsko društvo za medicinska vještačenja Hrvatskog liječničkog zbora. Uvjet je da specijalisti nisu kolege ili u nekom drugom odnosu.

U slučaju štetnog događaja podržavamo nagodbu, iako ima slučajeva u kojima se traži sudski presuda – objašnjava Ivana Vrcan. Stranke često pretpostavljaju da bi sudskom presudom dobili veću odštetu nego nagodbom, ali to ne mora biti pravilo.

Najveće odštete po policama osiguranja od profesionalne odgovornosti isplaćuju se u SAD-u, gdje su liječnici osigurani na gome svote, dok europske zemlje – Ivana Vrcan navodi primjer Španjolske, gdje je ugovaranje osiguranja od profesionalne odgovornosti dobro razvijeno – kasne za SAD-om dvadesetak godina.

U Hrvatskoj je osiguranjem od profesionalne odgovornosti obuhvaćeno četiri do pet tisuća liječnika, od njih oko 15.000 – procjenjuje Marijan Kralj, direktor Sektora za neživotna osiguranja Allianza, u toj osiguravajućoj kući ugovor o osiguranju najčešće potpisuju stečajni upravitelji i zaštitari. Allianz ipak dosad još nije imao zahtjeva za isplatu odštete zbog štetnog događaja prouzročenog krivnjom stečajnog upravitelja.

Osiguranja od odgovornosti specifična su i po tome što može proći dulje razdoblje između nastale štete i medicinskog postupka koji ju je prouzročio. Razvijena su tržišta taj problem riješila zakonskom regulativom koja predviđa ‘claims made’ police, koja podrazumijeva prijavu štete u razdoblju trajanja police, koje su gotovo uvijek jednogodišnje.

Kod nas je, prema Zakonu o obveznim odnosima, propisana mogućnost prijave u razdoblju od pet godina – objašnjava Marijan Kralj – stoga hrvatski osiguravatelji ne mogu odgovoriti na zahtjeve reosiguranja, koji će reosigurateljno pokriće dati jedino na ‘claims made’ načelu, što također usporava razvoj te vrste osiguranja. Kad bi se kod nas mogle ugovoriti police prema tom načelu, osiguranicima bi bile dostupne police i mnogo veće svote osiguranja, kao i pokriće za gotovo sve rizike.