Zašto je HANFA blokirala trgovanje dionicama Zagrebačke građevinske tvrtke

Najveći pojedinačni dioničar građevinske tvrtke Hidroelektra niskogradnja, proizvođač građevinskoga materijala Samoborka, prodao je svoj udjel od 20 posto dionica na Zagrebačkoj burzi za nešto manje od 40 milijuna kuna. Tko je kupac, direktor Samoborke Želimir Kodrić kao ni itko od drugih dioničara nije htio otkriti, iako će to biti poznato nakon što Hanfa, koja je nakon prodaje zbog veličine transakcije nakratko obustavila trgovinu Hidroelektrinom dionicom, odobri tu transakciju i podatak se pojavljuje na listi deset najvećih dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji. Doduše, postoji i varijanta da Hanfa transakciju poništi. Neslužbene informacije iz upućenih građevinskih krugova, pak, govore da je riječ o okupljanju u strukturi tvrtke u kojoj predsjednik Uprave Rade Pilipović, njegov zamjenik Petar Marić i tehnički direktor Nikola Salopek imaju po 14,2 posto dionica, što je zajedno s trezorskim 52,2 posto vlasništva.

Lajtmotiv druge verzije priče ponovno je okupljanje, no ovaj je put u glavnoj ulozi jedan moćni domaći građevinar, što bi mogla biti potvrda da građevinski sektor počinje ići u smjeru u posljednje vrijeme sve češće spominjanog okupljanja.

Pilipović je na pitanje o promjenama odgovorio samo da ‘nikad nisu i nikad neće izlaziti u javnost s informacijama o tvrtki, poslovanju niti poslovnim planovima’. Budući da se kompanija po sili zakona nalazi u burzovnoj kotaciji JDD-a, javnosti su dostupna bar financijska izvješća koja dostavlja Uprava. Prema tim su podacima tvrtkini prihodi porasli sa 619,6 milijuna kuna u 2004. na 743 milijuna kuna u 2005. godini. Rast prihoda nastavio se i prvi devet mjeseci ove godine, kad je ostvaren prihod od 727,3 milijuna kuna u odnosu na 507,3 milijuna kuna u istom lanjskom razdoblju. Međutim, istodobno tvrtka bilježi nezdravu malu dobit – 618 tisuća kuna u 2004., 2,8 milijuna u 2005. i 2,1 milijun u prva tri kvartala ove godine, što upućuje na to da se nastavlja trend kakva-takva rasta dobiti. Analitičari kao najveći problem ističu visoku zaduženost tvrtke. Lani je kapital bio 95 milijuna kuna, a dug 420 milijuna. Još je veći raskorak između duga i kapitala zabilježen prvih devet mjeseci ove godine, kad se kapital povećao tri, a dug 109 milijuna kuna.

Uprava Hidroelektere često se žali da su rokovi plaćanja udar na likvidnost društva, zbog čega su prisiljeni uzimati nepovoljne kratkoročne kredite, kao i na neizvjesnost naplate potraživanja. S druge strane, mnogi njihovi partneri žale se na otezanje s plaćanjem od strane Hidroelektere ističući da je poslovanje s tom i nekim drugim velikim domaćim građevinarima ‘nebo i zemlja’. Uz to, Hidroelektri zamjeraju što kao podizvođače rijetko uzima domaće tvrtke.

Hidrolelektrina je dionica relativno nelikvidna i njome se trguje samo godinu dana, no u tom je razdoblju ostvarila znatan rast, od početnih 50 do dosad najviših 650 kuna za dionicu. Njezina je cijena sada približno 500 kuna, a pad je zabilježen samo pri transakciji u kojoj je Samoborka prodala svoj udjel u kompaniji, kad je, za tu dionicu impresivna količina promijenila nositelja po cijeni od 300 kuna za dionicu. Brokeri ne vide ništa čudno u tome što je 20 posto udjela promijenilo vlasnika po znatno sniženoj cijeni s obzirom na to da je riječ o velikom paketu.

Iako pojedini pokazatelji iz financijskog izvješća upućuju na sve bolje poslovanje, jedan broker rast cijene dionice u posljednjem razdoblju opisuje izrekom ‘kad vjetar puše, i purani lete’, ističući pritom da će se tvrtka naći u problemima kad se uskoro iscrpe infrastrukturni poslovi u niskogradnji. Naime, Hidroelektra je specijalizirana za gradnju cestovnih objekata – autocesta, tunela, vijadukata itd., a takvi su poslovi na domaćem terenu u zenitu. Najveći dio prihoda tvrtka ostvaruje u poslovanju s državom, a rast prihoda kao i porast cijene dionice zahvaljuje jačem angažmanu nakon Bechtelova odlaska. Za sada su ugovoreni poslovi s državom gradnja autoceste na dionici 5 C od Belog Manastira do Županije, proširenje puhnog profila Autoceste Zagreb – Rijeka te gradnja autoceste od Splita prema Pločama.

Neki drugi brokeri, koji su također željeli ostati anonimni, misle, pak, da uspješno poslovanje u idućim godinama može dovesti cijenu dionice do 800-900 kuna, što bi je prema vrijednosnim omjerima izjednačilo s usporedivim tvrtkama u regiji.