Bandić obustavlja zajedničke projekte sa Sanaderom

Prihvaćanjem Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave Zagreb bi izgubio pola milijarde kuna, Rovinj bi ostao bez više od 27 milijuna, a manjak u svojim proračunima osjetili bi i Vrgorac i Sveta Nedelja.

Zakonom se predlaže da se porez na dobit iz cijele Hrvatske slijeva u državni proračun, što bi se kompenziralo povećanjem udjela u raspodjeli poreza na dohodak. Iako bi na taj način većina gradova i županija bila na dobitku, četiri grada – Zagreb, Rovinj, Vrgorac i Sveta Nedelja – osjetili bi manjak u proračunima.

Potpunu listu s točnim iznosima gubitaka i dobitaka gradova i županija u Ministarstvu financija ne žele pokazati. Jer tada bi se o tome loše pisalo, a nema potrebe jer su samo četiri grada u gubitku, kažu u Ministarstvu. No može li se reći da je u taj ‘sam’ uvršten i manjak od visokih 500 milijuna koji će zabilježiti zagrebački proračun ili gubitak četvrtine proračuna Rovinja?

Muzej suvremenih umjetnosti, Muzička akademija ili obnova Zračne luke neki su od projekata koje bi Grad Zagreb morao stopirati sljedeće godine prihvatiti se li taj zakon, a koji su bili dogovoreni kao zajednička investicija grada i države. Manjak bi mogao udariti i na socijalna pitanja, poput uklanjanja dodatka za umirovljenike ili besplatnog prijevoza.

• Vjerujem da predsjednik Vlade u konačnici neće dopustiti donošenje takvog zakona – kaže pročelnik Ureda za financije grada Zagreba Slavko Kojić. Ne može Zagreb svojim novcem financirati deficitarne jedinice lokalne samouprave. To što mi gradimo ne znači da imamo vreću bez dna. I Zagreb ima mnogo velikih troškova, poput održavanja tramvajske pruge i sl., koje ne može obustaviti, ali bi donošenjem zakona pod pritiskom morali obustaviti diskretne troškove koji mogu biti socijalno osjetljivi.

Proračunska žrtva novih propisa bit će i Rovinj, zbog jakog TDR-a. Preneseni porez na dohodak iz državnog proračuna nipošto neće moći nadomjestiti dosadašnja sredstva poreza na dobit, pa će rovinjski proračun biti kraći za četvrtinu, odnosno za više od 27 milijuna kuna. Iz rovinjske Gradske uprave poručuju da se iz ‘istopljenog’ dijela proračuna trebala financirati gradnja školske sportske dvorane, dovršenje gradskog kolektora do sjeverne zone grada s mrežom kanalizacija, gradnja pročistača otpadnih voda, gradnja južne gradske luke za potrebe građana te početak gradnje sjeverne luke Valdibora.

Zbog negativnog učinka koncentracije poreza na dobit u lokalnim jedinicama, u kojima su sjedišta tvrtki, predlaže se da taj porez ubuduće ne bude zajednički porez, nego prihod državnog proračuna. Kao osiguranje novih izvora prihoda Vlada predlaže dodatnu raspodjelu poreza na dohodak u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Novim zakonskim prijedlogom dodatni udjel u porezu na dohodak povećava se s 10,4 na 12 posto.

Područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja primala bi u konačnici 100 posto prihoda ostvarenog na njihovu području kroz pomoć iz državnog proračuna. Općine i gradovi na otoku raspodjelom bi poreza na dohodak dobila povećani udjel od 52 posto uz dodatni udjel od 21 posto za zajedničko financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka. Svim ostalim općinama i gradovima udjel u raspodjeli poreza na dohodak povećao bi se s 34 na 52 posto, županijama s 10 na 15 posto, a Gradu Zagrebu s 47 na 67 posto. Svi bi imali pravo na dodatni udjel u porezu na dohodak, i to za projekte osnovnog školstva s udjelom od 3,1 posto, srednjeg školstva 2,2 posto, centra za socijalnu skrb 0,5 posto, domove za starije i nemoćne osobe 1,7 posto, zdravstvo 3,2 posto i javne vatrogasne postrojbe 1,3 posto. Prema računici, takvom bi raspodjelom prihoda od poreza na dohodak gradovi od 40.000 do 70.000 stanovnika dobili 10 do 20 milijuna kuna više novca nego prošle godine, a županije, ovisno o veličini, oko 8 do 10 milijuna kuna.

Predloženim zakonom zatećen je i gradonačelnik Vrgorca Borislav Matković, koji dolazi iz redova HDZ-a.

• Na nedavnom skupu HDZ-a o gospodarstvu najavljena je mogućnost donošenja takvog zakona, ali je ministar Vukelić istodobno istaknuo da će od njega biti izuzeti gradovi na područjima posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima, gdje je smješten i naš grad – kaže Matković.

U tom gradu najveću dobit ostvaruje mesna industrija braće Pivac. Izračunati gubitak u tom gradu iznosi, prema procjenama, oko sedam milijuna kuna, a naštetić će i planovima za sljedeću godinu, ali i utjecati na potrebno snižavanje visine proračuna, čiji je prvi prijedlog već izrađen. Takav namet na brdsko-planinska područja trebao bi logičnim slijedom dovesti i do promjene tog zakona.

Dio analitičara smatra da je predloženi zakon tek predizborni potez, jer bi u konačnici trebalo prevladati zadovoljstvo lokalnih jedinica s obzirom na to da je većina njih na dobitku. No nije sigurno da će glavni grad to mirno promatrati. Naime, svi su složni da je decentralizacija prijeklo potrebna, ali u ostalim zemljama, u kojima se takav zakon donosio, ponuđeno je i tranzicijsko razdoblje prilagodbe od približno tri do četiri godine.

Problem nastaju zbog toga što i pojedini gradovi već imaju potpisane ugovore i obveze prema investitorima za projekte u sljedeću tri godine. Slučaj je to, primjerice, sa Zagrebom, pa bi neukalkulirani manjak novca mogao izazvati probleme. Upravo bi i zato trebalo odgoditi primjenu takvog zakona.

Novim prijedlogom zakona nisu zadovoljni ni sindikati jer, kao što tvrdi Krešimir Sever, takva će im politika otežati borbu pri podnošenju zahtjeva Vladi za, primjerice, veću osnovicu za plaće ili za više platne razrede, jer se s takvim prijedlogom više neće slagati ni lokalne jedinice, kojima bi odgovarala nova politika poreza na dohodak. Na taj će nam se način vezati ruke u pregovorima, kaže Sever.

Državni proračun za sljedeću godinu predložen je u visini od 108 milijardi kuna. I sljedeće će godine neizbježno najveća stavka, od 30,2 milijardi kuna, biti za mirovine. No, povećanje u odnosu na ovu godinu neće zadovoljiti umirovljenike sve dok se ne izjednače mirovine ‘starih’ umirovljenika s boljim mirovinama i ‘novih’ sa slabijim mirovinama. Oko 1,6 milijardi kuna trebat će izdvojiti za rodiljske naknade, koje su povećane za još šest mjeseci rodiljnog dopusta i iznosit će od 1.663 do 2.500 kuna. Povećane su i naknade za opremu na novorođenu djecu, na 2.328 kuna. Za dječji doplata izdvojiti će se 1,7 milijardi kuna u proračunu, 3,8 milijardi za mirovine branitelja i dodatnih oko 860 milijuna kuna za njihova trajna prava. Za socijalne naknade izdvojiti će se oko 15,6 milijardi kuna, a za aktivnu politiku zapošljavanja oko 160 milijuna kuna. Sveukupno je riječ o približno 53,3 milijarde kuna, odnosno o gotovo polovini proračuna. Druga najveća stavka su rashodi za zaposlene od 19,3 milijarde kuna, a što je gotovo dvije milijarde više nego lani. Prihodi u sljedećoj godini planirani su na razini od 103,4 milijarde kuna. Najveći udjel trebali bi imati porezi – 58,9 milijarde kuna, što je oko 4,6 milijarde više nego ove godine. Oko 1,2 milijarde kuna više planira se dobiti od poreza na dobit i dohodak, a čak 2,8 milijardi kuna više nego ove godine od PDV-a. Ministar Šuker računa i na više doprinosa, čije bi ubiranje trebalo porasti u odnosu na ovu godinu za oko tri milijarde kuna. Deficit opće države u konačnici je planiran na 2,8 posto udjela u BDP-u. Od kapitalnih prihoda država planira prikupiti 1,8 milijardi kuna, od čega od privatizacije 1,5 milijardi. Najavljen je treća faza privatizacije T-HT-a, (20 od 35 posto državnih dionica ide na burzu). Vlada je nakon dugih procjena vrijednosti, za koje plaća konzultante, ponovno odustala od privatizacije Croatia osiguranja ili njezina spajanja s HPB-om. Ta bi osiguravajuća kuća za dvije godine mogla postići veću vrijednost i tek ćemo tada odlučivati o mogućoj privatizaciji i eventualnom spajanju s HPB-om, kažu u Vladi.