OTVORENO tržište ne jamči priređivanje igara

Poslovodstvo Hrvatske Lutrije nije nimalo iznenađeno time da se u istraživanju o tome koliko lideri hrvatskih tvrtki poznavaju tržište i pravni sustav EU pokazalo da su među najinformiranjima i najpripremljenijima bili upravo njihovi menadžeri. Jer, na pitanje kad su se počeli pripremati za pristupanje Hrvatske EU odgovorili su da tržište ujedinjene Europe prate – od početka.

• Iako Hrvatska nije članica EU, Hrvatska Lutrija članica je World Lottery Association i regionalnog European Lottery Association – odgovara Vesna Bakran, direktorica Hrvatske Lutrije.

• Kao članice tih dviju organizacija sudjelujemo na kongresima i seminarima i pratimo razvoj tržišta, stoga smo pravodobno izvijestili o razvoju situacije na tržištu EU. Te nas organizacije povezuju, ali nas i na određeni način zastupaju kad ih za to ovlastimo. Europska lutrijska organizacija, čiji je ured u Švicarskoj, otvorila je ured u Bruxellesu, putem kojega direktno komunicira s EU parlamentom.

Hrvatska Lutrija članica je udruge European Lottery Association od 1994. Kad je osnovana EU, postavio se i problem organiziranja igara na sreću na cijelom teritoriju Unije, tako da i članice European Lottery Association sudjeluju u svim raspravama o problemima s organiziranjem igara na sreću.

Otvoranjem državnih granica na tržištu Europske unije pojavilo se nekoliko problema s organiziranjem igara na sreću: jedan je priređivanje igara na sreću koje prelaze nacionalne granice, jer državne lutrije pokrivaju teritorij države u kojoj su dobile koncesiju; drugi je, pak, problem priređivanja igara na sreću putem novih medija kao što je internet, također s obzirom na lokaciju priređivanja igara i jurisdikciju kojoj podliježe. Nakon donošenja Smjernice o slobodnom kretanju usluga na cijelom tržištu EU državne lutrije nekih zemalja članica izasle su pred Europski parlament sa stavom da je priređivanje igara na sreću posebna vrsta usluge koju treba izdvojiti iz te smjernice.

• Osnovna je nakana Smjernice o slobodnom kretanju roba i usluga povećanjem konkurencije na tržištu omogućiti potrošaču veću kvalitetu za nižu cijenu – objašnjava Vesna Bakran.

• No u državnim lutrijama mnogih zemalja, u koje se ubrajamo i mi, smatra se da povećana ponuda na tržištu ne znači i veću kvalitetu.

Igre na sreću, naime, treba priređivati na društveno odgovoran način da bi se spriječile moguće loše posljedice kao što su, primjerice, ugrožavanje osjetljivih skupina, mladih i osoba sklonih ovisnosti te povezivanje s kriminalom – objašnjava Bakran.

Velik utjecaj na stavove EU imat će i rješenje njemačkog Ustavnog suda u postupcima koje su protiv državnih pokrenuli njemački privatni priređivač igara na sreću. EU upravo nastoji sagledati stanje i odlučiti hoće li početi s liberalizacijom tržišta ili će igre na sreću smatrati posebnom vrstom usluge koju treba urediti na poseban način.

• Nadamo se da će prevladati podjela na teritorijalno definirane koncesije jer mislimo da je jedini ispravan put odgovorno priređivanje igara, koje pomaže da se održi javni red na tržištu – komentira Bakran.

Sve članice ušle su u EU sa zakonima koje su imale do tada, a svi su državni zakoni bili manje-više slični. Postojao je i nepisani dogovor priređivača svih zemalja da oglasavaju igre koje priređuju samo na teritoriju zemlje od koje su dobili koncesiju. Nastankom EU tržišta dolazi do inicijative za prelaženje granica, s obzirom na to da postoji Smjernica o slobodnom kretanju roba i usluga, iako priređivači posjeduju samo licenciju koju su dobili u svojoj matičnoj zemlji; tu dolazi do spora. U nastojanju da zajamči sigurno priređivanje igara, Hrvatska Lutrija pokušat će prenijeti svoje viđenje svim zainteresiranim (stakeholders), a to su – njeni igrači, vlasnici, zaposlenici, dobavljači, na određeni način i konkurenti – drugi priređivači, oni koji reguliraju tržište i cjelokupna javnost.

• Ako zasad svi zainteresirani nisu svjesni potrebe odgovornog priređivanja igara na sreću, na tome treba više raditi – više komunicirati – dodaje Nora Cević, pomoćnica direktora u Uredu za igre.

Stav je Lutrije da se igre na sreću priređuju za korisnike koji se žele igrati, a takvi čine gotovo 99 posto populacije; otprilike jedan do 1,5 posto populacije ovisno je o lutrijskim igrama. Ovisnost o igrama spada u skupinu ovisnosti koje nisu vezane uz određenu supstancu, kao što su na primjer ovisnost o kupnji, ovisnost o kompjutorskim igricama i sl.. Sasvim uobičajene, benigne aktivnosti mogu postati izvor ovisnosti ukoliko pojedinac nije u stanju prilikom pristupanja toj aktivnosti odrediti granične vrijednosti kako vremena tako i sredstava koje ulaže, a sukladno resursima kojima raspolaže. Saznanje o tim resursima nije dostupno ponuđaču usluga koje su potencijalni predmet ovisnosti. Tu mačenje uzroka nastanka problema, identificiranje faktora rizika i anačina saniranja tog problema mogu dati kompetentni stručnjaci koji se bave problematikom ovisnosti.

• Postotak je malen, ali to ne znači da nije zabrinjavajući jer može nanijeti veliku štetu društvu – komentira Nora Cević.

• Svatko sam raspolaže svojim novcem i vremenom pa preventivna može biti jedino edukacija. Igrača valja podsjetiti na mogućnosti dobitka i upozoriti ga da postoji opasnost od ovisnosti, kao i na to da ima stručnjaka koji mu mogu pomoći primijeti li da mu igra ugrožava egzistenciju. U nekim zemljama igrači na prodajnim mjestima mogu dobiti i upitnik čijim će ispunjavanjem odrediti svoju sklonost ovisnosti. U suradnji sa stručnjacima i Hrvatska Lutrija spremna je podržati takve preventivne akcije.

Internet je također doveo u pitanje teritorijalnu organizaciju priređivača igara na sreću jer priređivač registriran u jednoj zemlji putem interneta može prikupljati uloge bez teritorijalnog ograničenja. Kada priređuju igre putem interneta, državne lutrije propisuju da igrati mogu samo državljanima, i to određene dobi, koji se registriraju pri stupu interneta, na način koji omogućava provjeru točnosti navedenih podataka. Prema načelima odgovornog priređivanja igara igrač unaprijed određuje koliko dugo i često želi igrati i s kolikim ulogom.

• U SAD-u je igranje na internetu nije dopušteno organiziranje igara na sreću ni na internetu niti SMS-om, iako se zbog razvoja novih medija očekuje promjena tih zakona.

• S porastom standarda povećava se i izdvajanje za igre na sreću – objašnjava Nora Cević.

• Korelacija između BDP-a i rasta cijelovitog tržišta igara je 1,1 posto, a kad je riječ samo o lutrijskim igrama, onda je 1,5 posto. Za igre se odvaja iz slobodnog dijela sredstava, namijenjenog slobodnom vremenu i luksuzu.

Osim standarda, na porast zanimanja za igre na sreću utječu i drugi čimbenici (kulturološki, ponuda na tržištu itd.). Usporede li se izdvajanja za igre na sreću u europskim zemljama, u Hrvatskoj se izdvaja otprilike kao u Češkoj, s tim da je kod nas nešto veće zanimanje za lutrijske igre.