Planiramo RAST UKUPNOG IZVOZA

Badel 1862 niz je godina prisutan na tržištima zemalja EU na koje kontinuirano plasira proizvode. Zanimljiv je primjer Pelinkovca, koji je Pokorny proizvodio prije 140 godina i već se tada plasirao u Francusku kao vrhunski proizvod. Glavni izvoznici proizvodi su prirodne rakije, među kojima prednjači Badel Stara šljivovica, kao i kvalitetna i vrhunsko crna vina, ponajprije Dingač. Najviše izvoze u Njemačku, Sloveniju, Slovačku i Češku, a njihovi su proizvodi prisutni i u većini ostalih zemalja EU. O iskustvima i rezultatima razgovarali smo s mr. sc. Ivanom Kovačem, direktorom Prodaje i marketinga Badela 1862.

Kakve rezultate Badel 1862 bilježi na europskom tržištu? – Zanimljivo je tržište Njemačke, koja je na drugome mjestu za naš ukupni izvoz i naše najveće tržište u EU, a ove godine očekujemo porast od 15 posto u odnosu na 2005. Do takva je rasta došlo zbog povećane prodaje naših premium proizvoda, ponajprije Badel Stare šljivovice i vrhunskih crnih vina. U ovom godini uspjeli ispraviti i negativni trend izvoza u zemlje nekadašnje Istočne Europe, danas članice EU.

Na čemu temeljite rast na tim zahtjevnim tržištima? – Rast izvoza ponajprije je rezultat ozbiljnog rada na tržištima zemalja EU, ali i pojačanog praćenja kretanja naše robe do krajnjeg potrošača. Optimizam gradimo na pojačanom ulaganju u istraživanje tržišta i marketing kako bismo uz dobru segmentaciju plasirali svoj proizvod ciljanom potrošaču. Rast možemo zahvaliti i svojoj prilagodbi promijenjenim uvjetima na tržištima novih članica EU, napomina cijele kompanije u podršci izvoznim projektima i dodatnoj, vrhunskoj ekipiranosti kadra koji obraduje tržišta EU. Posebna se pozornost posvećuje i konstantnoj vrhunskoj kvaliteti, a pojačano se tijekom turističke sezone radi na upoznavanju turista s našim proizvodima.

Kakvi su daljni planovi i što je cilj Badela 1862 kad je riječ o izvozu? – Ciljevi su nam ambiciozni, pa očekujemo da ćemo sljedećih godina ostvariti i veliki porast u izvozu na tržišta zemalja EU, i to ne samo s dosadašnjim proizvodima nego i želimo li što prije plasirati i naše vode na neke od tih vrlo zahtjevnih, ali i velikih tržišta. Imperativ je ostvarivanje izvoza i na tržišta na kojima smo dosad bili slabbo zastupljeni. To se posebno odnosi na skandinavske zemlje i Rusiju, zemlje Beneluxa, Veliku Britaniju i Poljsku.

Osim što planiramo napraviti velik iskorak u plasiranju jakih alkoholnih pića i vode, svakako ćemo mnogo raditi na plasmanu vina kako bi ona postala prepoznatljivima na tržištima EU. U tome nam najviše pomaže kvaliteta. Jedan od primjera je i naše vrhunsko vino Ivan Dolac berbe 2003. barrique, s Hvara. Upravo je ono na uglednom svjetskom ocjenjivanju vina Vinalies Internationales 2006. u Parizu, u konkurenciji od gotovo 3.000 uzoraka, osvojilo Zlatnu medalju. Naš Ivan Dolac 2003. barrique tako će zauzeti svoje mjesto i u knjizi 1000 Vins du Monde (Tisuću vina svijeta), koju izdaje Francuska unija enologa, gdje će se predstaviti i Hrvatska sa svojim vinkovim regijama. Najveći napredak očekujemo na nama tradicionalnim tržištima, u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Planiramo rast ukupnog izvoza prema prosječnoj godišnjoj stopi od 15 posto i ostvarenje udjela izvoza od oko 40 posto u ukupnoj prodaji u 2010. godini.

S kojim se problemima susrećete? – Problemi uglavnom proizlaze iz toga što proizvodimo relativno male količine vrhunskih vina. Jaka konkurencija ne ostavlja prostor za utakmicu niskim cijenama, pa ispravnim smatramo premiumizaciju svojih proizvoda, prilagodavajući ih zahtjevnom EU tržištu. Za snažniji iskorak potrebna su velika ulaganja u istraživanje i obradu tržišta uvažavajući iznimnu konkurenciju svjetskih (Čile, Argentina, Južna Afrika) i lokalnih proizvođača te njihova velika ulaganja u ta tržišta.

Problem se javlja i zbog nedovršene prilagodbe, odnosno usklađivanja hrvatskih propisa s propisima EU. Pri izvozu vode javlja se i problem troškova koncesije na vodu koju izvozimo, a koja je sudjelovanjem u cijeni već u startu čini manje konkurentnom, o čemu bi država trebala povesti računa. Krajnji je cilj da Badelovi proizvodi i samo ime Badel 1862 postanu brand na EU tržištima i zemljama bivšeg SSR-a, što će omogućiti jačanje i širenje prodaje.