POTICAJ stiže tek NAKON podizanja NASADA

Nakon što Hrvatska uđe u EU, bit će upitno povećanje površina pod dugogodišnjim nasadima pa to svakako treba napraviti prije ulaska. Prema programu podizanja trajnih nasada trebalo bi saditi 3.000 ha novih vinograda, 500 ha maslinika i 3.600 ha voćnjaka na godinu.

Dvočlano poljoprivredno gospodarstvo može dobro živjeti obradujući nasad od pet hektara jabuka, koji zahtijeva od 600 do 800 sati rada na godinu. Ekstenzivna ratarska proizvodnja treba prerasti u radno i kapitalno intenzivnu proizvodnju voća, grožda i maslina te cvijeća i povrća, čime bi se ostvario i 30 puta veći prihod, 20 puta veći dohodak i 15 puta veći profit nego na jednoj ratarskoj površini pšeniće ili kukuruze. Površine pod trajnim nasadima od tada se povećavaju 5.000 do 7.000 ha na godinu, u što se godišnje ulaže stotinjak milijuna kuna. No, oporavak voćarstva, vinogradarstva i maslinarstva još je prespor, a ulazak u EU sve je bliži.

Kad Hrvatska uđe u EU, bit će upitno povećanje površina pod dugogodišnjim nasadima, stoga je napraviti prije ulaska. Prema Operativnom programu podizanja trajnih nasada trebalo bi saditi 3.000 ha novih vinograda, 500 ha maslinika i 3.600 ha voćnjaka na godinu. Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete i dugu tradiciju za uzgoj dugogodišnjih nasada – vinograda, maslinika i voćnjaka. Zbog odnosa politike prema seljacima i poljoprivrednoj proizvodnji tijekom cijelog prošlog stoljeća, sve do danas površine pod lozom, maslinom i voćnim kulturama bile su sve manje i svedene su na jednu petinu onih s početka stoljeća. No značenje poljoprivrede strateški je nedvojbeno i za prehranu stanovništva Hrvatske i za život na selu, stoga uzgoj voća, maslina i grožda, kao ni povrtnarstvenih kultura, nema alternativu.

Najveći su problem ulagačima i poljoprivrednicima premale parcele i njihovo okupljanje te neštedena dokumentacija o vlasništvu, jer je uredno upisano vlasništvo pretpostavka za podizanje kredita. Trenutačno mjesto Hrvatske na tržištu voća u EU gotovo je beznačajno, s udjelom manjim od jedan posto. Izvoz vina upola je manji od uvoza, iako su hrvatska vrhunska vina, osobito južna, kvalitetom i prepoznatljivošću konkurentna na europskom tržištu. Dok je bespovratni poticaj za hektar vinograda 45.000 kuna, novi hektar masline potiče se s 25.000 kuna, ali ni ta namijenjena sredstva ne koriste se dovoljno jer su najveći problemi vlasništvo i premale parcele. Uz to, poticaji se, kao i krediti, isplaćuju tek nakon podizanja nasada.

• Zahtjev za kredit treba podnijeti unaprijed, dok se poticaji dodjeljuju retrogradno, nakon podizanja nasada, a svim vinogradarima dodjeljuje se još 2.500 kuna po hektaru bespovratne subvencije – navodi Višnja Šimunović iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

• Hrvatska banka za obnovu i razvitak dosad je zaprimila 380 zahtjeva, od kojih je odbila 45 do 50, dok su ostali pozitivno riješeni – kaže Višnja Šimunović i objašnjava da je najveći problem pri realizaciji kredita što podnositelji zahtjeva ne mogu argumentirati izvore prihoda jer većina nije u sustavu PDV-a pa pred stručnim povjerenstvom Hrvatske banke za obnovu i razvitak vrlo teško mogu argumentirati da su likvidni.

Za uzgoj voća potrebno je stvoriti zakonske i tehnološke pretpostavke, navodi prof. dr. Nikola Pavičić iz Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Za uzgoj trajnih nasada pretpostavka je vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem, a ne koncesija ili zakup, stoga treba riješiti vlasničke odnose. Također, prema aktualnom Zakonu o vodoprivredi kod nas nije dopušteno skupljanje oborinskih voda, iako to rade sve zemlje Sredozemlja, u malim akumulacijama na brdovitim terenima.

Tržište voća treba urediti organiziranjem dražbi za voće da bi tržište reguliralo proizvodnju, a trenutačno na njemu vlada nered koji pogoduje kriminalu. Suvremena proizvodnja voća također je nezamisliva bez hladnjača u kojima bi se plodovi čuvali cijele godine, jer voćarska proizvodnja naglo raste na privatnim posjedima i već danas ima proizvođača koji proizvode od 60 do 500 tona voća na godinu. Budući da nema dovoljno hladnjača, na tržištu nastaje prividan sezonski višak voća, dok bi hladnjače osiguravale urednu opskrbu cijele godine, uz manje oscilacije cijena.

Valja osnovati i poljoprivrednu banku u kojoj kamate ne bi bile veće od četiri posto, s rokom otplate 30 godina te omogućiti i hipoteku na nasade, a ne samo na zemljište. Sredstva iz fondova za elementarne nepogode treba prenamijeniti u osiguranja nasada i plodova, pa bi premija osiguranja bila primjerena proizvođačima voća, a u tom bi slučaju osiguranje bilo zakonska obveza.

Tehnološke su pretpostavke prateća industrija ambalaže, strojarstva i građevinarstva te, s obzirom na područja sredozemne i kontinentalne klime, valja odrediti vrste i sorte za pojedine regije. Proizvođači treba vrednovati i certificirati te angažirati degustatore koji bi ih ocjenjivali, što bi poticalo proizvođače na uspoređivanje kvalitete i natjecanje, a potrošači bi dobili kvalitetniji proizvod.

Za podizanje 3.000 hektara novih vinograda na godinu potrebno je 15 milijuna sadnica, više od dva milijuna stupova, 15 milijuna potpornih kolaca, 2.500 tona žice za naslon i oko 1,3 milijuna različitih zatezača, izračunao je prof. dr. Nikola Mirošević iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo kad je objavljeno plan Vlade o proširenju površina pod trajnim nasadima. Uvrste li se u procjenu i strojevi za pripremu, sadnju i održavanje vinograda, proizlazi da je za jedno sadno mjesto potrebno pet do sedam eura, što znači da se za tako zahtjevan projekt treba dobro pripremiti i organizirati, upozorio je prof. dr. Mirošević.

• Podaci o vinogradarskim površinama u Hrvatskoj bilježe se na nekoliko mjesta, a prema vrijedno-čim statističkim podacima Hrvatska ima 50.000 hektara. Upravo se izrađuje vinogradarski katastar, čiji će podaci jedini biti vjerodostojni – kaže dr. sc. Ljiljana Gašparec Skočić iz Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo.

• Klimatski uvjeti kontinentalne i primorske Hrvatske te obnova i revitalizacija autohtonih sorata – kao što su plavac mali, pošip, babić, malvazija dubrovačka, vugava, žlahtina, dišeća ranina, škrlet i druge – ponudom na hrvatskom turističkom tržištu osiguravaju konkurentnost hrvatskih vina. U tom smislu imamo izvanredne uvjete za ekološku proizvodnju koja je jedini način pridobivanja izvorne i originalne hrane.

Visoka kakvoća i suvereni nadzor takvih vina sasvim će nam sigurno osigurati odgovarajuće mjesto i na tržištu izvan Hrvatske, iako moramo biti svjesni da se danas šnje stanje ne može promijeniti preko noći – napominje dr. Gašparec Skočić.

Gotovo svaka obitelj na selu u priobalju i na otocima može imati najmanje stotinu stabala maslini, procijenilo je Ministarstvo poljoprivrede u Operativnom programu. Maslina je skromna biljka, ali treba je redovito njegovati da bi rođila. Trebala bi se saditi na škrtijim staništima, dok na južnim kraškim poljima treba posaditi vinograde. Kao što stoji u Operativnom planu, na površine pod borom i makijom, s velikim rizikom od izbijanja požara, ponovno mora doći maslina i loza te smokva i rogač.

U drugim je zemljama Sredozemlja broj stabala prema površini zemlje i broju stanovnika desetak puta veći nego kod nas, a desetak je puta veća i proizvodnja i potrošnja maslinova ulja. Dok se iz Hrvatske ulje gotovo i ne izvozi, u nezabilježenu promet također je vrijednost poticaja za podizanje maslinika.

Danas je godišnja proizvodnja Hrvatske oko šest milijuna litara maslinova ulja. Polovina je ekstra-djevičansko maslinovo ulje, prepoznatljive kvalitete, posebno zbog autohtonih ili udomaćenih sorata. Osnovni je preduvjet izvoza otkup ulja u preradi i stvaranje većih serija ulja zaštićenoga zemljopisnog podrijetla. Budući da se godišnje sadi više od 500.000 sadnica i proizvodnja ulja povećava za najmanje 25 posto, Hrvatska bi trebala izvoziti maslinovo ulje, makar u količini uvoza, dakle pričinjeno dva milijuna litara, a i proizvoditi i dovoljno jestivih maslini za svoje potrebe, iznosi Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.

U maslinarstvu vrijedi da samo mlado stablo stabilno redovito rada. Stara iscrpljena stabla, koja su isisala zemljište i koja treba obnoviti, iziskuju mnogo truda, vremena i ulaganja, pa Ministarstvo preporučuje da je pametnije saditi nove nasade nego obnavljati stare i zapuštene maslinike. Novac namijenjen poticanju povećavanja površina pod maslinicama ne koristi se dovoljno, a problem je također vlasništvo i okupljanje parcela.