Specijal

Usklađivanje hrvatskih zakonskih i drugih akata s onima Europske unije neminovno je proces koji će odrediti daljnji tijek poslovanja domaćih obrtnika okupljenih u nekoliko stotina udruga, koliko ih postoji na hrvatskom tržištu. Krovne institucije koje okupljaju obrtnike, poduzetnike i gospodarstvenike pritom igraju ključnu ulogu aktivnim sudjelovanjem u donošenju akata koji bi trebali odrediti daljnji tijek kretanja hrvatskoga gospodarstva u kontekstu jačanja njegovog konkurentnosti. No, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri strukovna udruženja uistinu spremna za ulazak u EU? Djelovanje Hrvatske komore u formalnom smislu očituje se putem sudjelovanja predstavnika HGK-a u tri sabora odbora, međutim, kao što je potvrdila potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta mnogo su intenzivniji i važniji kontakti s ministarstvima u fazi izrade pojedinih zakonskih i drugih akata, i to putem upućivanja prijedloga članicama i upoznavanja predlagatelja s njihovim stajalištima.

• Na taj se način poslovna zajednica može upoznati sa zakonskim promjenama, pri čemu je, međutim, opravdan prigovor gospodarstva na najčešće prekratke rokove ostavljene za analizu pojedinih akata te na činjenicu da se zakoni koji se donose radi usklađenja s pravnom stečevinom EU ne donose u redovnoj proceduri nego po hitnom postupku – smatra Trnokop Tanta i dodaje da Komora putem Euro info komunikacijskog centra dnevno informira svoje članice o svim promjenama u EU zakonodavstvu.

Nazočnost više od 100 tisuća domaćih obrtnika okupljenih u Hrvatskoj obrtničkoj komori svjedoči o važnosti pravodobnog informiranja i sudjelovanja članica u donošenju zakona. S time u skladu HOK je u proljeće prošle godine otvorio ured u Bruxellesu, čija je osnovna funkcija ‘lica mjesta’ pratiti gospodarske prilike u zemljama EU te izrađivati informacije za obrtnike, pronaći financijska sredstva u europskim fondovima, organizirati promotivne aktivnosti, okrugle stolove te radionice s europskim fondovima.

Prema najavama, komora bi uskoro trebala izraditi studiju o konkurentnosti hrvatskog obrtništva koja će dati pregled stanja hrvatskog obrtništva po gospodarskim sektorima. Točnije, trebala bi ukazati na ključne segmente i specifičnosti pojedinih obrtničkih djelatnosti na temelju kojih bi pregovarački tim zauzeo stajališta u cilju očuvanja interesa domačih obrtnika. Kao što kažu u HOK-u, strukovna udruženja su iznimno zainteresirana za pitanje prilagodbe EU i najbolje će se pripremiti oni koji ozbiljno shvate važnost poznavanja EU tržišta i poslovnih principa jakih tržišne komunikacije. No, poznavanje europskog tržišta nije moguće bez sustavne edukacije članova domaćih udruga. Okupiti ih na jednom mjestu u isto vrijeme iziskuje troškove, pa je stoga pomoć koju im pritom pružaju krovne institucije nužna. S time u skladu HOK trenutačno provodi projekt Eurocraft, vrijedan 100 tisuća eura, u suradnji s UNIZO-om (belgijsko-flamanskom udrugom malih i srednjih poduzetnika), dok je sredstva za provedbu projekta potkraj prošle godine odobrila flamanska Vlada.

Komora, s druge strane, u suradnji s TAIEX-om (Program tehničke pomoći Europske komisije) organizira edukativne seminare, koji se određuju prema interesu članica.

• Dodatne edukacije organiziramo iz vlastitih sredstava, kako bismo pomogli članicama u neophodnoj prilagodbi – kazala je Trnokop Tanta.

Domaći se obrtnici, međutim, slažu jest da je pravodobno informiranje i suradnja s tijelima koja donose zakone ključno u procesu integracije.

PROIZVODAČI – Svi proizvodi namijenjeni europskom tržištu trebaju imati CE oznaku. Navedenu oznaku mogu izdati jedino ovlašteni laboratoriji i akreditacijske kuće (u Europi), a domaći koji bi mogli ne mogu biti dio akreditacijskog sustava s obzirom na to da nismo u EU. Tehnički standardi, koji su u krajnjoj liniji neobvezni, i koji se primjenjuju u Europi, za dio proizvođača nisu nepoznanica.

USLUŽNE DJELATNOSTI – Treba očekivati da će s ulaskom u EU neke od uslužnih djelatnosti dobiti konkurenciju. Točnije, velike bi tvrtke (primjerice, čišćenje odjeće) mogle ponuditi jeftiniju uslugu putem sabirnica, a sama provedba usluge vršit će se na jednom središnjem mjestu i vraćati mušterijama u sabirnicu.

Dio uslužnih djelatnosti npr. autostruke već i stalnim napretkom tehnologije i tehnike i bez obzira na EU moraju stalno održavati visoki standard usluga, što je naravno teže manjim gospodarskim subjektima. Proizvođači hrane, na koje se nadovezuju ugostiteljstvo i turizam, primjenom HACCP sustava, koji se danas i u EU još uvodi, osigurat će kupcima višu kvalitetu i veću sigurnost, ali sve će to poskupiti proizvodnju i pripremu hrane.

PRIJEVOZNICI – Hrvatski prijevoznici licencirani za međunarodni prijevoz moraju pri svakom prelasku preko državne granice ishoditi posebnu dozvolu za prijevoz s državom u koju ulaze, ali s ulaskom Hrvatske u EU takvih dozvola više neće biti, što je olakotna okolnost utoliko što će hrvatski prijevoznici biti konkurentniji na tržištu EU, a istodobno će domaće tržište biti otvoreno za članice EU.

RIBARSTVO – Predstavnici Ceha ribara aktivno su uključeni u rad pregovaračke radne skupine za područje pregovora s EU skupina 13 – Ribartvo. Predstavnici Ceha ribara posjetili su Italiju i Maltu kako bi se na licu mjesta upoznali s njihovim ribarskim iskustvima u vezi s funkcioniranjem ribarskih luka, veletržnica ribom, ribarskim zadrugama, pregovaračkim iskustvima s EU i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom.

Domaći ribari žele punu primjenu ZERP-a na sve zemlje, da se u pregovorima s EU zaštite nacionalni ribarski interes i uvaže lokalne specifičnosti.

VINARSTVO I VINOGRADARSTVO – Predsjednik udruge Vinum Croatia, koja je član HOK-a, aktivno je uključen u rad pregovaračke radne skupine za pripremu pregovora za poglavlje pregovora – Pravne stečevine Europske unije – 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, podskupina: Vino i alkohol. Primarni zadatak je podizanje novih nasada vinograda, kako bi Hrvatska ušla u EU sa što većim površinama nasada vinove loze.

TRGOVINA – Kako bi spriječili ulazak inozemnih trgovačkih centara i osigurali svoje mjesto na tržištu, mali se trgovci nastoje međusobno horizontalno povezati (osnivanje nekoliko regionalnih trgovačkih udruga te zajednički nastup prema dobavljačima i ostvarivanje povoljnijih uvjeta nabave), a vertikalno s velikim dobavljačima.

ZAŠTITA OKOLIŠA – Trenutačno je u fazi usklađivanje zakonodavstva iz područja zaštite okoliša s Direktivom i smjernicama EU, što za niz proizvodnih i uslužnih obrta (npr. autostruke, kemijski čistači, metalci plastičari, ugoštitelji, serviseri grijanja, rashladnih i klima uređaja i dr.) znači i prilagodbu novoj načinu poslovanja i zbrinjavanju otpada. U tom smislu nameću im se sljedeće obveze: popunjavanje pratećih listova, popunjavanje očevidnika o nastanku i tijeku otpada, naknade za odlaganje i korištenje otpada te razni drugi troškovi koji se odnose na uređenje radionice za adekvatno postupanje s otpadom.

GRAĐEVINARI – Novi Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, koji je stupio na snagu 1. listopada o. g., te koji građevinarima dopušta prijelazni rok – rok za prilagodbu od osamnaest mjeseci, odnosno 1. travnja 2008. g., omogućava stranim tvrtkama da ne moraju imati zadovoljene uvjete za dobivanje suglasnosti koje moraju imati naši građevinari, već one mogu poslovati prema propisima svoje zemlje. Sve to i ne bi bio tako velik problem da Hrvatska nema tako visoke kriterije kao što nema nijedna zemlja u EU. Ako se Pravilnik u budućnosti ne izmijeni, zasigurno će se pojaviti problem konkurencije iz zemalja EU, koja će našim građevinarima svjesno oduzimati najbolje poslove.