Stavovi Europske unije prema budućim i potencijalnim članicama

Samo Hrvatska uživa potporu većine stanovnika Europske unije kad je riječ o ulasku u članstvo: nakon što ispunili sve uvjete koje joj je EU postavio, s pridruživanjem Hrvatske slaže se 56 posto građana Unije. Slijede je Makedonija, Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora, no sve imaju manje od 50 posto podrške. Najmanju potporu, pak, imaju Albanija i Turska.

Dok se 53 posto ispitanika u starim zemljama članicama (EU 15) slaže s ulaskom Hrvatske u EU, nove joj daju potporu od 72 posto pa je tako zanimljiv podatak da bi Hrvatsku u Uniji radije vidjeli Slovaci (83 posto) nego Hrvati (71 posto). Države koje Hrvatskoj daju potporu manju od 50 posto su Letonija, Luksemburg, Portugal i Velika Britanija, dok Hrvatsku najviše podupiru Mađari, Česi i Slovaci, i to iznad 80 posto.

Relativna većina stanovnika Europske unije, njih 40 posto, zna više o potencijalnim problemima vezanim uz proširenje EU nego o koristi. S druge strane, zemlje kandidatkinje Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, kao i deset novih članica, pokazuju veći entuzijazam za proširenje i na njega gledaju kao na najbolji način za ponovno ujedinjenje europskoga kontinenta, jačanje EU te konsolidiranje zajedničkih europskih interesa i vrijednosti.

Najveći skeptik među zemljama članicama i dalje je Austrija, koja je snažno protiv ulaska Makedonije i Albanije. Ostalih 15 zemalja članica, poput Finske, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Grčke i Luksemburga, sumnjaju u korist proširenja, ali većina u svakoj zemlji slaže se s argumentima za proširenje.

Čak 70 posto građana Europske unije slaže se da će daljnje proširenje obogatiti europsku kulturnu raznolikost, ali 41 posto ipak izražava sumnju da bi to moglo ugroziti kulturni identitet i tradiciju nekih zemalja.

Relativna većina ispitanika u 25 zemalja članica, njih 45 posto, misli da ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU koristi jedino kandidatkinjama, dok 23 posto to smatra zajedničkim interesom EU i eventualnih novih članica. U usporedbi s europskim prosjekom (devet posto), Bugarska (18 posto) i Rumunjska (20 posto), zajedno sa zemljama kandidatkinjama Hrvatskom (25 posto) i Turskom (20 posto), smatra da će ulazak zemalja zapadnog Balkana ponajprije koristiti Europskoj uniji.

Iako se dvije trećine stanovnika EU slaže da proširenje ima važnu ulogu u podupiranju ekonomskog razvoja zemlja kandidata i potencijalnih kandidata, 57 posto smatra da će financijska potpora proširenju smanjiti proračun njihovih zemalja. Od toga najviše strahuju Finci, Nijemci i Grci.

Gotovo 70 posto građana Europske unije misli da nisu dovoljno dobro obaviješteni o proširenju i, iako ga relativna većina podupire, postoje razlike u zemljama kao što su Grčka, Španjolska i Danska, koje su općenito za, i Njemačka, Luksemburg i Francuska, koje su manje sklone ideji proširenja.

Dok su glavne ideje i politička korist proširenja EU prepoznate, ekonomske i socijalne posljedice ipak su podijelile stanovnike. Većina Europskog parlamenta misli da će primanje novih članica donijeti pozitivan pomak u mobilnosti, bogaćenje kulturne raznolikosti i jačanje uloge Europe na međunarodnoj sceni, no najviše ih zabrinjava moguća nezaposlenost zbog prebacivanja rada u države u kojima je cijena sada niža, kao i dolazak radnika iz novih u stare zemlje članice. Sve u svemu, novo proširenje ne doživljavaju kao win-win situaciju, već samo kao korist za potencijalne članice.