Cijena dionica Ine mogla bi porasti če ako bude dovršena obnova rafinerija u Sisku i u Rijeci.
Uložiti u dionice Ine ili ostaviti uštedevinu u čarapi posve je pogrešna dilema jer u Hrvatskoj postoji niz mogućnosti ulaganja. Čak kad bi cijena dionice Ine i stagnirala, zarada ulagača koji kupe 20 dionica bit će barem dvije bonus dionice.
Trebam li kupiti dionice Ine pitanje je koje si mnogi građani postavljaju ovih dana. Razlog je, naravno, koncept narodne privatizacije koji su smislili Vlada i njeni savjetnici: dionice se mogu kupiti na šalterima RBA i Fine koji su građanima poznata mjesta, predmet kupnje je najveća domaća kompanija, a strpljivi ulagači dobit će i do dvije dionice besplatno. Navala na kupnju dionica, i to od strane velikog broja građana koji se inače ne bi odlučili za ulaganje rizičnije od oročavanja sredstava u banci, ima svojih dobrih i loših strana. Masovni interes za dionice Ine dijelom je posljedica euforije dioničara pri nedavnom preuzimanju Plive, pa mnogi kupci, bivši Plivini dioničari, zacijelo žele iskoristiti novu investicijsku priliku. No interes pokazuje i nedostatak kvalitetnih, dugoročnih investicijskih prilika pa građani smatraju da će i ubuduće ovakvih ‘sigurnih’ dionica velikih nacionalnih kompanija biti malo. Zato se odlučuju iskoristiti priliku pod svaku cijenu.
Negativna strana je, pak, velik stupanj dioničarske nepismenosti stanovništva, koje znanje i savjete stručnjaka vrlo često zamjenjuje instinktom. Instinkt nije posve pogrešan način za donošenje ulagačke odluke, ali se problem javlja kada ga ne prate barem osnovna ulagačka znanja. Katkad, kada ulagač i pozna osnovne principe ulaganja, emocije prevladaju i ti se teorijski principi zanemaruju. Primjerice, svi smo čuli za investicijski savjet da se sva jaja ne stavljaju u istu košaru, odnosno stručni termin za tu radnju jest diverzifikacija ulaganja. Pa ipak, mnogi se sada osjećaju suočeni s dilemom: uložiti u dionice Ine ili ostaviti uštedevinu u čarapi. Dilema je posve pogrešna, jer u Hrvatskoj postoji niz mogućnosti ulaganja za male ulagače, pa bi prije odluke o kupnji dionica Ine svaki potencijalni ulagač trebao odgovoriti na dva pitanja: trebam li ulagati i hoće li kupnja dionica Ine biti dovoljno isplativa, posebno u odnosu na ostale oblike ulaganja.
Pitanje potrebe ulaganja trebaju postaviti posebno građani koji trenutačno ne raspolažu kapitalom, već se namjeravaju kreditom uključiti u javnu ponudu za Inu. Naime, da bi se njima ulaganje isplatilo, morat će od ukupne zarade odbiti kamate i naknade koje moraju plaćati banci (sudeći prema ponudama, od 7 do 9 posto). Također, sve će vrijeme do prodaje dionica morati otplaćivati kredit.
Građani koji se ipak odluče uložiti, morali bi, pri donošenju odluke o kupnji dionica Ine, nastojati gledati širu ulagačku sliku i uspoređivati.
Od ukupno 15 dioničkih fondova na hrvatskom tržištu, nijedan nije u 2006. ostvario gubitak, a samo su tri fonda u tom razdoblju ostvarila zaradu manju od 20 posto. Oni koji žele nešto manje rizična ulaganja, mogu odraditi mješovite fondove: njih je također 15 i, unatoč tome što je prosjek zarada nešto niži nego kod dioničkih, nijedan nije ostvario gubitak, a samo su četiri mješovita fonda ostvarila zaradu nižu od 10 posto. Dosadašnji rezultati nisu jamstvo budućih prinosa, upozorit će vas u svim društvima za upravljanje fondovima, ali procjene govore da će i sljedeća godina biti pozitivna za poslovanje fondova, iako možda ne toliko profitabilna kao 2006.
Ulagači koji razmišljaju o ulaganju u dionice Ine mogli bi razmotriti i ulaganje u dionice ostalih hrvatskih kompanija. U prvom polugodištu 2006. najveći porast cijena na Zagrebačkoj burzi zabilježile su dionice Splitske banke (+ 320,3 posto), Lipa Milla (+ 306,7 posto) i Lavčevića d.d. (+ 250 posto). U trećem tromjesečju najprofitabilnije su bile dionice (izuzme li se Hidroelektra čijom je dionicom trgovanjem bilo neko vrijeme suspendirano) Vupika (+ 167,33 posto), Željezare Split (+ 160 posto), Korduna Slunj (+ 138,81 posto) i Tvrnica olovaka Zagreb TOZ (+ 105,88 posto). Tržišni indeks Crobex koji pokazuje prosjek cijena najvažnijih dionica i odražava prosjek rasta cijelog tržišta u prvih šest mjeseci 2006. zabilježio je rast od 35,8 posto. U trećem tromjesečju rast Crobexa iznosio je 16 posto.