Trgovanje futuresima i opcijama spustit će cijene dionicama

Domaće bi tržište kapitala već sljedeće godine moglo biti na velikoj kušnji nakon što se trgovina proširi na nove vrijednosne papire – derivate, financijske izvedenice čija je cijena izvedena iz drugoga vrijednosnog papira. Neki sudionici tržišta smatraju da će ta nova kušnja razviti domaće tržište i spustiti cijene danas napuhanih dionica, dok drugi misle da će derivati dodatno prodbiti negativne špekulacije na tržištu.

Proces pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj trebao bi se uskoro okončati, a novi trgovinski sustav, švedski OMX, omogućit će trgovanje i razvijenim oblicima vrijednosnica, odnosno derivatima.

U pripremi je izrada novoga zakona o tržištu vrijednosnih papira koji će omogućiti trgovinu financijskim derivatima. Naime, navodno je donedavno Hanfa bila protiv trgovanja derivatima na domaćoj burzi, ali je Ministarstvo financija inzistiralo da se to ipak omogući u prijedlogu novoga zakona o tržištu vrijednosnih papira.

Državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman potvrđuje da zakon treba biti sveobuhvatan i da treba regulirati sve segmente tržišta vrijednosnih papira. Derivatima se trguje u cijelom svijetu, stoga ta trgovina mora imati mjesto i na domaćem tržištu kapitala – misli Žigman. Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol podržava trgovanje derivatima, ali ističe da u zakonu treba biti vrlo precizno definiran derivat u smislu zaštite, instrumenta ulaganja ili kao poluga u preuzimanju, i to upravo zato da ne bi bilo nejakoća u definiciji zakona, kao što je to bilo u slučaju Plive.

Inače, prema informacijama, strane burze već pokazuju interes za trgovanjem opcijama na naš burzovni indeks Crobex, pa bi stoga bilo logičnije da se to omogući na domaćem tržištu. Ipak, u zemljama Srednje i Istočne Europe tržišta derivatima nema jer tamošnja tržišta, poput našega, nisu dovoljno razvijena, odnosno likvidna, pa postoji opasnost od špekulacija. Tržište derivata ima Budimpešta, ali je vrlo malo, a i Bečka burza, ali čak ni ondje likvidnost nije tolika da bi trgovina derivatima imala učinka, tvrde neki sudionici tržišta.

Neke su financijske izvedenice kojima se može trgovati na tržištu kapitala opcije i futures na valute, kamatne stope, burzovni indeksi ili dionice. Opcija daje pravo kupcu, ali ne i obvezu za kupnju ili prodaju određene valute prema unaprijed utvrđenom tečaju ili vrijednosnog papira prema određenoj cijeni u budućnosti; tako se stvara zaštita od nepovoljnog tečaja ili cijene vrijednosnice u budućnosti. CALL opcija daje imatelju pravo na kupnju, a PUT opcija pravo na prodaju određene valute, vrijednosnice, dionice itd. Očekuje se da bi se na tržištu kapitala moglo trgovati ponajprije opcijama na tečaj, i to na kunu/euro, zatim najlikvidnijim dionicama i burzovnim indeksom Crobexom.

Najveći bi trgovci opcijama mogli biti banke ili fondovi, odnosno, prema očekivanjima, cijela financijska industrija – kaže voditelj trgovanja u Riznici Zagrebačke banke Željko Bedenic. No, među špekulantima bi se mogle naći i fizičke osobe s većim iznosom na računu, koji se, primjerice, žele zaštititi od promjene tečaja. Opcije na naftu ili zlato zasigurno nećemo vidjeti na domaćem tržištu jer za to postoje veća i uređena.

Futuresi su ugovori kojima se trguje samo na burzama, a to su standardizirani proizvodi u smislu iznosa kojim se trguje te dospjeća ugovora. Predmeti trgovanja mogu biti valute, kamatne stope, burzovne robe, tržišni indeksi i dionice. I futuresi nisu nepoznanica domaćim institucionalnim ulagačima jer ih već sada, primjerice, domaće banke kupuju na stranim burzama za hedgiranje svoje kamatne pozicije na euroobveznice te se tako štite od njezine promjene.

Upravo će se futuresima početi trgovati na domaćoj burzi, a zatim opcijama – kaže Bedenic. Dolaskom na tržište tih financijskih proizvoda na tržištu će se pojaviti nove skupine špekulanata i arbitražera koji povećavaju likvidnost na novčanom i tržištu kapitala. No u tom slučaju ne treba špekulante doživljavati negativno, jer riječ je o osobama koje u budućnosti žele nešto kupiti po boljoj cijeni smatraju li da je današnja prevelika te tako zaraditi, upravo kao što i većina nas, da bi prošla jeftinije, čeka sniženje nekog proizvoda da bi ga kupila.

Predsjednik Uprave Auerus Investa Kristijan Floričić kaže da će trgovanje derivatima na tržištu osigurati realne cijene dionica, odnosno da će se prenapuhane cijene brže korigirati. No mogućnost loših špekulacija ne može se isključiti.

Naime, na nelikvidnom tržištu slaba je trgovina dionicama pa mali dio ulagača može ‘navlčiti’ cijenu u za njih željenu smjeru. Primjerice, da kupi opciju na višu cijenu dionice u budućnosti, čime se stvara dojam o njezinoj većoj vrijednosti pa zato i uistinu poraste, a ulagači zarade jer je tada kupe po jednoj, a prodaju po drugoj, višoj cijeni.

Na nelikvidnom tržištu, poput našega, moguće su češće manipulacije cijenama – tvrdi direktor investicijske kuće Interfinance Denis Fudurić. Naime, čak ni naše najlikvidnije devizno tržište nije dovoljno likvidno te zato postoji mogućnost da svega jedan ili dva igrača špekulacijama tržište odvuku u za njih željenu smjeru. A vjerujem da ima igrača koji bi mogli manipuliranjem dovesti u pitanje integritet tržišta kapitala – kaže Fudurić.

Da postoji opasnost, istaknuli su na nedavnoj konferenciji Zagrebačke burze čelnici Hanfe i HNB-a Ante Samodol i Željko Rohatsinski. No izgleda da je u konačnici prevagnula odluka Ministarstva financija.