U 15 GODINA Hrvatskoj 881 MILIJUN EURA iz EU fondova

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, iskorištenost sredstava za projekte u sklopu programa CARDS za 2001., 2002. i 2003. godinu iznosila je iznimno visokih 97 posto.

Uobičajena je pogrešna pretpostavka da je kod EU fondova riječ o izravnim financijskim sredstvima koje dobiva korisnik, dok se pomoć za pravo češće dobiva u obliku konzultantskih usluga (tzv. tehnička pomoć) ili suradnje s tijelima državne uprave neke od članica Europske unije (twinning). Pretpristupni programi EU najvećim dijelom su namijenjeni subjektima javnog sektora, kao glavnom tijelu zaduženom za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Programima je cilj, osim administrativne i financijske pomoći u fazi pristupanja, upoznati buduće članice s funkcioniranjem strukturne politike EU, kako bi se osposobile i pripremile za korištenje budućih fondova (strukturni fondovi i kohezijski fond) kojima je svrha osigurati uravnotežen gospodarski i društveni razvoj cijelog EU.

Europska komisija je u rujnu 2004. predložila uspostavu novog instrumenta za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-Accession Assistance – IPA). Prenovljeni program IPA vrlo je važan za buduće aktivnosti Hrvatske vezane uz pridruživanje Europskoj uniji, budući da će u sljedećoj Financijskoj perspektivi EU-a, u razdoblju od 2007. do 2013. godine, IPA kao novoformirani instrument zamijeniti program CARDS, odnosno pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD trenutačno otvorene Hrvatskoj. Za IPA-u u razdoblju od 2007. do 2013. godine EK je rezervirao ukupno 11.468 milijardi eura. Svake godine Komisija će izvijestiti Europski parlament i Vijeće o raspodjeli sredstava. Na trogodišnjoj bazi izrađivat će se višegodišnji indikativni financijski okvir prema državama korisnicama i IPA komponentama, koji će se svake godine revidirati. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) imat će pristup samo fondovima iz prve i druge komponente, dok će Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj, kao zemljama kandidatkinjama, biti otvoreno svih pet komponenti IPA-e.

S obzirom na to da je svrha IPA-e, priprema država kandidatkinja za korištenje EU fondova nakon pristupanja, očekuje se da programom IPA upravljaju na decentraliziranoj osnovi. To znači da Hrvatska mora obaviti opsežne pripreme za implementaciju IPA-e, što, među ostalim, obuhvaća organiziranje središnjega koordinacijskog tijela za program IPA, uspostavljanje upravnih i provedbenih tijela za svaku od komponenti programa, te dobivanje akreditacije za uspostavljeni provedbeni sustav od strane Europske komisije.

Prioriteti koji će se financirati iz programa IPA definirat će se Višegodišnjim programskim dokumentom koji će u suradnji s Hrvatskom izraditi Europska komisija na temelju prioriteta navedenih u Pretpristupnom programu i Nacionalnom programu za pridruživanje EU koji se izrađuje na godišnjoj osnovi. Za komponente koje se odnose na regionalni razvoj i razvoj ljudskih potencijala trebat će izraditi posebne operativne programe, dok će se peta komponenta urediti posebnim programom ruralnog razvitka, koji Hrvatska izrađuje u suradnji sa sektorskim službama Europske komisije.

Hrvatska je prve oblike financijske pomoći od EU koristila već 90-ih godina u humanitarne svrhe, za obnovu razorenih područja i povratak izbjeglica, uz izdatke za demokratizaciju, nezavisnost medija i razminiranje. Od 1991. do 2000. godine osigurano je oko 367 milijuna eura.

Sredstva CARDS-a bila su namijenjena obnovi, razvoju i stabilizaciji Jugoistočne Europe. U sklopu nacionalne komponente CARDS-a Hrvatskoj je u razdoblju 2000. do 2004. odobreno ukupno 262 milijuna eura za provedbu 119 projekata, uz dodatnu mogućnost sudjelovanja i u programima i projektima iz regionalne komponente. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, iskorištenost sredstava za projekte u sklopu programa CARDS za 2001., 2002. i 2003. godinu bila je iznimno visoka, što znači da su sredstva gotovo u potpunosti iskorištena, dok je dio CARDS projekata, financiranih iz 2004. financijske godine, još u provedbi.

Stjecanjem statusa zemlje kandidata Hrvatska je ostvarila pravo na uključivanje u pretpristupe financijske instrumente PHARE, ISPA i SAPARD, koji su u razdoblju od 2005. do 2006. godine zamijenili nacionalnu CARDS komponentu. U PHARE i ISPA pretpristupnim programima Hrvatska sudjeluje od 2005. godine, dok u SAPARD-u, radi složenije procedure provedbe, sudjeluje od 2006. godine.

Prenovljeni programi EU usmjereni su na pružanje financijske i tehničke pomoći zemljama kandidatkinjama u procesu pripreme za punopravno članstvo u EU. U dvogodišnjem programskom razdoblju korištenja spomenutim pretpristupnim programima Hrvatska je ostvarila pravo na ukupno 252 milijuna eura, a i u slučaju pretpristupnih fondova sredstva se dodjeljuju na temelju razrađenih i odobrenih projekata, sukladno natječajnoj proceduri Europske komisije. Cilj je PHARE-a jačanje institucionalnih sposobnosti tijela koja sudjeluju u procesu usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom zajednice, ulaganje u provedbu projekata kojima je cilj povećati ekonomsku i socijalnu koheziju, promicanje tržišnoga gospodarstva te priprema Hrvatske za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda. ISPA je program pomoći kojim se u sektoru zaštite okoliša i sektoru prometa pruža financijska i tehnička pomoć pri izboru, pripremi i provedbi investicijskih projekata. Tim se programom može financirati infrastrukturne projekte koji omogućuju približavanje države kandidatkinje standardima zaštite okoliša EU i unapređivanje postojeće transeuropske prometne mreže. SAPARD je usmjeren na projekte ruralnog razvoja te na modernizaciju i restrukturiranje poljoprivrednog sektora.

Osim pristupa pretpristupnim programima, stjecanjem statusa kandidata Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja u programima zajednice. Države koje nisu članice Europske unije, i kao takve ne pridonose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u programima zajednice, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa.

O kvaliteti podnesenih projekata ovisi uspješno povlačenje uloženih sredstava, odnosno hoće li ona biti manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine. Važno je napomenuti da se određeni dio financijske kontribucije, koji Hrvatska mora uplaćivati za sudjelovanje u programima zajednice, financira iz programa Phare.