-
Nipošto to ne bih nazvala svaštarenjem. Postoje objektivni razlozi, specifični za lokalno tržište Srbije, zbog čega je situacija danas takva kakva jest. Delta Holding postoji petnaest godina. Otpriške su vam poznati događaji koji su obilježili te godine u Srbiji: teška privredna situacija, sankcije i hiperinflacija. Dakle, nestabilno ekonomsko okruženje koje vas prisiljava da ulazite i izlazite s tržišta i mijenjate odluke. Primjerice, u razdoblju visoke inflacije i nemogućnosti izvoza uslijed embarga, Delta je izasla iz nekih izvoznih programa. Prodala je pilanu, pa je tako zaustavljena izvoz drveta. Stoga smo se više fokusirali na neke druge djelatnosti. Prilagodba promjenama uzrok je raznovrsnosti djelatnosti. Međutim, kako se u posljednjih nekoliko godina ekonomija i politička situacija u zemlji stabiliziraju, i Delta planira sve stabilnije i dugoročnije. Do velike je promjene došlo i u aktivnostima vezanima uz rusko tržište. U Rusiji smo osim Delta sporta, kao zastupnici Nikea, bili suvlasnici i dviju tvornica celuloze. Imali smo velik posao u proizvodnji papira i izvozu iz Rusije.
-
Već nekoliko godina korektno surađujemo s Agrokorom i nije tajna da je početna ideja zapravo bilo povezivanje triju trgovačkih lanaca: Mercatora, Konzuma i našeg Maxija. Tu su kamen spoticanja bili vlasnički odnosi. I kad je riječ o Delti i Agrokoru, vlasnički su odnosi jasni. Tvrđe su privatne i utvrđen je način odlučivanja. Mercatorova vlasnička struktura bila je prilično složena. To je vidljivo iz dokapitalizacije, u kojoj se o svim bitnim odlukama pitalo državu Sloveniju. Rukovodstvo nije moglo donositi odluke bez izravnog upitivanja države. Kad su prije godinu dana počeli prvi razgovori, dok je još gospodin Janković bio čelna, bilo je jasno da s Mercatorom nećemo moći. Onda su počeli pregovarati gospoda Todorić i Mišković i pronašli smo ekonomski interes.
-
Znamo da svoje ambicije ne možemo sami ostvariti. Prepoznali smo u regiji tri najjača igrača. Jedan je otpao iz priče, a s drugim smo pronašli zajednički motiv. Ključni nam je motiv činjenica da će ta kompanija imati triput veću vrijednost nego Konzum ili Maxi pojedinačno. Dođe li do povezivanja, imat ćemo maloprodaju s više od 1.000 objekata, koja će pokriti dva značajna tržišta, i kompaniju koja zajednički izlazi na treća tržišta. Plan nam je izlazak na Londonsku ili na neku drugu respektabilnu burzu.
-
Agrokor i Delta angažirali su strane konzultantske kuće koje će procijeniti vrijednost tih tvrtki, ali samo kad je riječ o maloprodajnim lancima. Treba nam neovisna stručna konzultantska kuća koja će izvršiti provjeru vrijednosti. Realno je da se taj proces okonča za godinu dana. Očekujemo da će se proces završiti do kraja 2007. godine.
-
Točno, ali o konkretnim je brojkama još prerano govoriti.
-
Između Konzuma i Maxija ima sličnosti, ali i razlika. Prednost je Delte stopa rasta i razvoja, a tržište joj je nekoliko puta veće. S obzirom na to da smo projekt predali konzultantskim kućama, smatram da bi bilo neprofesionalno govoriti o odnosima. Kako sada stvari stojte, na obje strane postoji dobra volja. Teško da bi nešto moglo poći po zlu. Trenutačno ne vidimo nikakve prepreke.
-
Ne, u pregovorima ne sudjeluju samo oni, nego i brojni suradnici iz Konzuma i Maxija. Potpredsjednica Delte i direktorica M Grupe, u sklopu koje je Maxi, Ivana Veselinović također sudjeluje, kao i generalni direktor Maloprodaje Dragan Filipović. Na projektu rade timovi ljudi i svi surađuju s Konzumnom.
-
Da, godina je akvizicija i investicijski je ciklus snažan. Proces privatizacije, koji je u tijeku u Srbiji, bliži se kraju, ali kad je riječ o širenju u regiji tu smo tek na početku.
Zanima nas preuzimanje tvrtki iz prehrambene proizvodnje
Core biznis je maloprodaja i širenje maloprodajnog lanca. Ključna je i kupnja tvrtki u prehrambenoj djelatnosti. Osim maloprodajnog lanca, u narednom razdoblju ulagat ćemo u proizvodnju hrane i pokretati nove greenfield investicije. Smatram da je tu naša velika prednost u odnosu na druge trgovačke lance. S Agrokorom, osim povezivanja dvaju maloprodajnih lanca, ulazimo u zajedničku greenfield investiciju u proizvodnji kave.
U Srbiji, odnosno u Staroj Pazovi. Lokacija postoji. Obje su strane potvrdile da su zainteresirane i imamo financijski plan. Svaka tvrtka ulazi s polovinom investicije, a riječ je o ukupnom iznosu od 12 milijuna eura.
Radimo na stvaranju novog branda. Naravno, proizvodit ćemo ponajprije za potrebe Delte i Agrokor, odnosno Konzuma, ali ćemo kavu plasirati i kroz druge trgovine. No, osnovna proizvodnja usmjerena je na naše maloprodajne lance.
Zašto hrabrosti? Drugo bi bilo da pitate odakle nam novac. Zašto ne bismo imali hrabrosti? Točno je da je Mercator vrlo važan za Sloveniju. No, budem iskrena, u samom početku nismo ni znali što nas zapravo čeka. Mislim da je na djelu tržišna ekonomija. Kapital ne pozna granice i nije bitno odakle dolazi. Točnije, mislim da nije bitno da kapital za kupnju slovenske imovine dolazi iz Srbije. Razgovarali smo i s drugim inozemnim biznismenima i oni su se susreli sa sličnim preprekama i teškoćama za ulazak na slovensko tržište. Danas smo svjesni da to zapravo nije bilo moguće.
Vodili su se razgovori, ali do toga nije došlo.
Ako mislite da se u perspektivi vidimo na hrvatskom tržištu – da.
Zanimu nas prehrambena proizvodnja, ali otpor u Hrvatskoj velik je. To nitko ne doživljava kao ekonomsko pitanje, nego su isprepleteni brojni drugi utjecaji ili osjećaji. Stoga mi je pomalo neugodno o tome govoriti. Moja je poruka da Delta razmišlja tržišno i ekonomski. Voljeli mi to ili ne, u istoj smo regiji i moramo surađivati. U Srbiji danas imate više od 300 poduzeća registriranih sa slovenskim kapitalom i nešto manje hrvatskih. Velike kuće poput Somboleda ili Frikoma kupili su Lura i Agrokor. Nakon te akvizicije, nije bilo negativnih članaka u tisku niti je bio negativan odjek javnosti. Mislim da u Hrvatskoj javno mišljenje nije spremno za srpski kapital. Smatram da hrvatski premijer dosta radi na razvoju gospodarstva, o čemu svjedoče njegovi razgovori s Koštunicom. To su mali pomaci, ali oni tope led.
Pregovaramo s nekim stranim partnerima o prodaji nekih dijelova. No, ostajemo u biznisu u kojem smo lideri ili gdje to možemo postati za dvije-tri godine. Ali dio za koji nam je jasno da to nećemo moći, kao što je slučaj s bankarstvom, prodajemo. Slično je i s osiguranjem. Za samo šest godina stvorili smo treću osiguravajuću kuću u Srbiji, ali pošto smo procijenili da u perspektivi ne bismo na tržištu mogli biti lideri, napravili smo stratešku suradnju s Generali osiguranjem. Oni su kao vlasnici ušli s pedeset plus jednom dionicom. Tvrđa se zove Delta Generali. Namjeravamo zadržati osiguranje kao djelatnost i širiti se.
Takve se mogućnosti ne plašimo kod većine stranih brandova koje zastupamo. A i kada se to dogodi, kao što je bio slučaj s kompanijom Nike, koja je samostalno ušla na ruskom tržištu, mi i dalje ostajemo uvoznici. Cijeli maloprodajni lanac koji smo bili razvili za Nike sada je prerastao u Intersport, s kojim smo potpisali ugovor o franšizi. Iz nekih djelatnosti ćemo izlaziti, ali o tome još ne mogu govoriti. Imamo zastupništvo za Fiat, Alfa i Lanciu, potpisali smo ugovor s Hondom, a od 1. siječnja uvozimo BMW. U tom biznisu planiramo ostati kao i s Renault kamionima.
