Država je uvjerljivo najveći ulagač u nekretnine. Na kupnju stambenih i poslovnih objekata, gradnju i sufinanciranje gradnje kuća i stanova te na kupnju, gradnju i adaptaciju objekata u kojima su razni državni uredi država će sljedeće godine potrošiti mnogo više nego što ‘priznaje’ u proračunskim stavkama. Naime, za stambene, poslovne i ostale građevinske objekte navodi se rashod od gotovo 1,4 milijarde kuna.
No, pomno iščitavajući proračunske stavke prema svim korisnicima, došli smo do iznosa od čak 2,3 milijarde kuna. Do razlike od otprilike 900 milijuna kuna došlo je zato što se u proračunskim stavkama dio ulaganja u nekretnine vodi kao kapitalna pomoć, donacije u sl. U svakom slučaju, ključni su ljudi za gradnju, adaptaciju i kupoprodaju nekretnina ministar Kalmeta i ministrica Matulović-Dropulić. Njihova će ministarstva za takve poslove, naime, potrošiti gotovo 1,4 milijarde kuna.
Nakon ta dva ministarstva, koja obnavljaju ratom stradala područja i imaju APN za kupnju nekretnina te POS, veće su pojedinačne investicije gradnja građevinskih prijelaza prema Srbiji, BiH, Sloveniji, te poslovni objekti Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (77 milijuna kuna), kupnja zgrada za diplomatsko-konzularna predstavništva (47 milijuna kuna). Vlada neće zanemariti sređivanje interijera svojih zgrada, a vanjska rekonstrukcija i obnova obaviti će se na zgradi Vlade i Sabora na Markovu trgu, u Kockici te u još nekim ministarstvima. Zgrada Vlade trebala bi se klimatizirati i obnoviti njezino pročelje, a zgrada Sabora dobit će videonadzor i klimu. Samo za to utrošit će se devet milijuna kuna.
