i i agronomi žele iti u laboratoriju

Početkom ove godine studenti su, željni povezivanja s biznisom, odlučili osnovati Udrugu studenata biotehnologije Helix, koja bi tu znanost trebala promovirati u medijima, organizirati simpozije radi izobrazbe studenata PBF-a i više se povezati s tvrtkama koje u poslovanju upotrebljavaju elemente te znanosti.

Studenti, zapravo većinom studentice, s obzirom na to da je u Liderovoj dvadesetočlanoj ekipi koja je posjetila Badel 1862 bilo 18 djevojaka, jednoglasni su u ocjeni da im kronično nedostaju posjeti proizvodnim pogonima tvrtki. Fakulteti inzistiraju tek na praksi koja se odradi tijekom studiranja, a traje najviše tri tjedna, i na tome sve i završi.

Naime, većini od dvadeset najboljih studenata treće i četvrte godine Agronomskog i Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Šveučilišta u Zagrebu koji su prošli tjedan kao članovi Studentskoga Lider kluba posjetili proizvodni pogon tvornice Badel 1862, hrvatskog proizvođača vina i jakih alkoholnih pića, to je bio prvi susret s tvornicom i proizvodnim procesima o kojima bi, kada diplomiraju, trebali znati baš sve, i teoretski i praktično!

Na Agronomskom se fakultetu praktični dio nastave održuje na trećoj godini, a na PBF-u na četvrtoj godini, ali sve se većinom svodi na pojedinačnu inicijativu studenata. Budući da se praksa može odraditi i u sklopu fakulteta, rijetko tko od studenata na kraju pokupa na vratu vinarije ili neke veće tvornice. Ovaj su put najbolji studenti imali jedinstvenu priliku da u proizvodnom pogonu Badela 1862 na zagrebačkom Žitnjaku na licu mjesta vide i iz prve ruke, od voditelja pogona i laboratorija, dobiju sve informacije o proizvodnji vina i jakih alkoholnih pića. U pogonu ih je primio direktor proizvodnje Toni Perišin.

Stabilizatori, filtri i bioreaktori koji se rabe u proizvodnji vina, rakije i likera oduševili su Liderove studente, koji su se tako s predmetom svojeg studija susreli prvi put.

• Upravo sada, na četvrtoj godini, u sklopu kolegija Biotehnološka proizvodnja i prerada hrane, pića i ostalih kemikalija učimo osnovu proizvodnje, kao i sve o pripremi grožda, ali na fakultetu to jednostavno nemamo priliku vidjeti. Zato je ovo doista odličan potez Studentskoga Lider kluba i Badela 1862, ali takve bi posjete trebalo organizirati i u sklopu stručnih kolegija. Danas je tu priliku dobilo nas deset, ali kad će je dobiti i ostalih 200 studenata na godini? – komentirali su studenti PBF-a, fakulteta od kojega hrvatska prehrambena industrija mnogo očekuje.

Tijekom jednoipolsatnog obilaska studenti su se upoznali s načinom rada i pripreme u vinskom podrumu, obišli su punionicu vina i jakih alkoholnih pića, proizvodnu liniju, analitički laboratorij te vidjeli kako se proizvode poznati brandovi Badela 1862, poput vinjaka Prima Brandy, poznatijeg pod nazivom Mirogojček, ili gorkog Pelinkovca, a koji se, ističu u Badelu 1862, ubrajaju u zelenu kategoriju proizvoda. Studentice Agronomskog fakulteta bile su iznenađene što se za proizvodnju ‘Pelina’ upotrebljava smjesa trava koja se uvozi iz Italije.

• Zašto ljekovite trave uvozimo iz Italije kad Velebit obiluje ljekovitim biljkama? Vjerojatno im je jeftinije uvoziti ih nego ih kod nas brati – komentirale su.

Tako su se dotaknule pitanja osjetljiva za Badel 1862 – u tvrtki, pak, tvrde da s branjem ljekovitog bilja na domaćim livadama imaju mnogo problema. Izgleda da je lakše kupiti gotov proizvod u Italiji nego motivirati domaće poduzetnike da se upuste u biznis skupljanja bilja. Pelinkovac se, inače, drži u najvećem spremniku u sklopu proizvodnoga pogona Jakih alkoholnih pića (JAP), u koji stane 80.000 litara tog pića, a za 1.000 litara upotrijebi se 25 kilograma ljekovitih trava. Zbog finog mirisa kuhanog šećera i ugodnog mirisa žestkih pića svi su komentirali da bi, kad bi mogli birati, radije radili u punionicu JAP-a nego u vinskom dijelu, gdje je zbog fermentacije taj miris dosta neugodan.

No, kao što nam je objasnila Kata Jelić, voditeljica Tehnološko-tehničke kontrole, u pravilu se u vinskom dijelu zapošljavaju agronomi, a biokemijski inženjeri u pogonima JAP-a. Studenti su se u laboratoriju odlično snalazili i prepoznavali instrumente, primjerice onaj za određivanje sumpora u vinu, kojim su nedavno radili u sklopu laboratorijskih vježbi na fakultetu. Budući da se ondje nalaze i čaše za degustaciju, Kata Jelić naglasila je da vino ujutro kušaju žene, zato što su otpornije na alkohol.

U prosjeku se provodi desetak kušanja na dan, a u tročlanoj su kušačkoj komisiji samo nepušači. Pušači, kaže, rade taj posao samo kad u rakijama treba otkriti bakar. Mnogi od studenata napomenuli su da bi upravo u laboratoriju željeli odraditi svoj pripravnički staž.

U Upravi Badela 1862 voditeljica Kadrovske službe Dragica Zubalj uzela je podatke od svih dvadeset studenata. Upravo članovi SLK imaju če, kad Badelu 1862 zatreba novi kadar, posebno mjesto.

• Mi smo stara tvrtka koja voli mlade ljude. Bez ljudi tvrtka ne bi funkcionirala, a naša je strategija ulaganje u mlade – kaže Zubalj. Pripravnički staž u Badelu 1862 traje godinu dana, a svaki mladi tehnolog za mentora dobije starijega kolegu koji ga vodi kroz cijeli proces rada. Većina pripravnika, kaže Zubalj, nakon polaganja pripravničkog ispita i dalje ostaje raditi u Badelu. Istaknula je da Grupa Badel ima ukupno 537 zaposlenika, a samo na Žitnjaku radi njih 340. Studenti su pohvalili cijelu organizaciju posjeta, stručnost i gostoljubivost djelatnika Badela 1862. Druženje studenata PBF-a i agronoma s badelevcima završilo je ručkom u Badelovoj Enoteci u Vlaškoj ulici.