Makropokazatelji

Vlada RH prošlog je tjedna prihvatila prijedlog pro-računa za 2007. Prema tom se prijedlogu očekuju rashodi od otprilike 108 milijardi kuna, odnosno 8,9 posto više nego tijekom ove godine. I dalje se najveći dio rashoda odnosi na tekuće troškove, odnosno na mirovine (32,2 milijarde kuna), plaće (25,4 milijarde kuna) te izdvajanje za zdravstveni i socijalni sustav (20,4 milijardi kuna). Taj se rast rashoda donekle i očekivao s obzirom na to da su za kraj sljedeće godine predviđeni parlamentarni izbori. Prema istom izvoru prihodi bi trebali biti približno 103,5 milijardi kuna, što je rast od 9,1 posto. Istodobno su predviđene i određene promjene u raspodjeli poreznih prihoda u korist lokalne države. Unatoč snažnom rastu rashoda Vlada predviđa daljnje smanjenje deficit konsolidirane opće države tijekom 2007. na 2,8 posto BDP-a.

Na kraju kolovoza 2006. vanjski je dug RH bio 26,81 milijardu eura. U odnosu na kraj prethodnog mjeseca bilježimo njegov smanjenje od oko 370 milijuna eura. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom zabilježen je rast od 2,72 milijarde eura. Od ovogodišnjeg je svibnja vidljivo blago usporavanje relativnoga godišnjeg rasta vanjske zaduženosti, koja je prema posljednim podacima iznosila 11,3 posto. Najsnažniji je rast zabilježio sektor poduzeća, i to na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Posljednji podaci o kretanju cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju tijekom listopada potvrdili su vidljivije ublažavanje pritisaka na rast cijena u drugoj polovini ove godine. Tako su u listopadu potrošačke cijene u prosjeku ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom potrošačke su cijene u prosjeku zabilježile rast od 2,1 posto, najslabiji još od siječnja 2005. Na ublažavanje pritisaka na rast cijena na mjesečnoj i godišnjoj razini pozitivno je utjecao i pad maloprodajnih cijena naftnih derivata. Tijekom prvih deset mjeseci ove godine prosječna je godišnja inflacija, mjerenja indeksom potrošačkih cijena, bila 3,4 posto.

Aprecijacijski pritisak na domaću valutu bio je očit na početku prošloga tjedna, kad je zabilježen pad tečaja na približno 7,315 kuna za euro. Međutim, od tada prevladava pritisak na slabošenje kune i rast tečaja EUR/HRK, ponajprije kao posljedica veće potražnje korporativnog sektora i institucionalnih ulagača za stranim valutama nakon duljeg vremena. Zbog tog je pritiska na međubankarskom tržištu u jednom trenutku tijekom druge polovine prošlog tjedna zabilježen rast tečaja i iznad 7,37 kuna za euro. Ipak, u nastavku tjedna bilježimo blagi pad tečaja, pa je prošlotjedno trgovanje završeno na približno 7,36 kuna za euro. Na tjednoj razini kuna je oslabjela u odnosu na euro, što potvrđuje i kretanje srednjeg tečaja HNB-a.

Gotovo tijekom cijelog prethodnog tjedna na međunarodnom tržištu, unatoč uglavnom nepovoljnim ekonomskim objavama u SAD-u, nije zabilježen deprecijacijski pritisak na dolar. Što više, zabilježen je čak i pad tečaja EUR/USD, kao posljedica nešto oštrijih izjava FED-ovih čelnika o i dalje snažnom inflatornom pritisku. Međutim, prilično usporen rast proizvođačkih i potrošačkih cijena, a pogotovo nepovoljna kretanja na tržištu nekretnina, u SAD-u su potkraj tjedna izazvali pritisak na slabošenje američke valute. Tako je u petak trgovanje završeno na približno 1,283 dolara za euro, što je tek neznatna promjena u odnosu na prethodni tjedan. Istodobno je dolar vrijedio oko 117,7 jena, što je također veća promjena na tjednoj razini.