Vima hrvatskih kompanija u idućih 10 godina

Tijekom sljedećih će deset godina ključni izazov za hrvatske kompanije biti strukturna promjena. Vrlo je velik strukturni nedostatak Hrvatske malo tržište sa stopama rasta u posljednjih šest godina ispod prosjeka zemalja Srednjoistočne Europe, a tvrtke su ovisne upravo o domaćem tržištu. Tvrtke iz zemalja Srednjoistočne Europe u idućih deset godina najavljaju ofenzivnu strategiju širenja i povećanja tržišta, dok je Hrvatska istodobno slabo usredotočena na internacionalizaciju svojega gospodarstva. Svim se tržištima, naime, bavi jedno, pri čemu joj azijsko tržište još nije na listi prioriteta.

To su neki naglasci iz najnovije studije savjetničke kuće Roland Berger izrađene na osnovi razgovora sa 146 top-menadžera iz tvrtki s najvećim utjecajem na poslovanje. Uz hrvatske menadžere u istraživanju su sudjelovali menadžeri iz Poljske, Češke, Austrije, Mađarske i Rumunjske, zemalja s kojima se Hrvatska uspoređuje. Iako je to gotovo nevjerovatno, s obzirom na sve do sadašnje pohvale pokrenutim reformama, hrvatski su menadžeri jedini među ispitanicima iz tih zemalja obrazovni sustav svoje zemlje ocijenili vrlo lošim. U usporedbi sa stranim menadžerima jedino su oni obrazovnom sustavu dali ocjenu -0,4, na ljestvici od 5 do -5, što je mnogo ispod regionalnog prosjeka (ocjene u svim ostalim zemljama su pozitivne).

U Roland Bergeru, koji u Zagrebu vodi Vladimir Preveden, takav su rezultat ocijenili dramatičnim i savjetuju odlučnost u oblikovanju društva znanja. Iako ocjenjuju da Hrvatska nije usredotočena na internacionalizaciju svojega gospodarstva, menadžeri domaćih tvrtki žele ofenzivnu strategiju internacionalizacije svojeg poslovanja. Rusiju i Ukrajinu vide kao top-tržišta za internacionalizaciju domaćega biznisa. Ipak, izvozna je kvota s obzirom na veličinu države premala. Dok menadžeri iz ostalih zemalja predviđaju da će se idućih deset godina broj sje dišta tvrtki u regiji smanjiti, hrvatski menadžeri očekuju njihovo povećanje. Kao što nema usredotočenosti na širenje u regiji, tako ga nema ni kad je riječ o prioritetnim sastavni.

Istraživanje web oglasnika vozila 4Kotača o automobilima i korištenju automobila u Hrvatskoj pokazalo je da 60 posto ispitanika najradije koristi Inine benzinske crpke, kojih je u Hrvatskoj ukupno 413. Slijede benzinske crpke OMV-a, koje najradije koristi 30 posto ispitanika, iako je tih crpki s najnovijim otvaranjima tek pedesetak. Kad su u pitanju gospodarska vozila, samo deset posto profesionalnih vozača toči gorivo u Hrvatskoj, najvećim dijelom zbog nepostojanja dodatnih pogodnosti za cestovne prijevoznike, a njih 60 posto također toči gorivo na Ininim crpkama. Hrvatski vozači na gorivo mjesečno potroše 749 kuna, a muškarci troše 15,3 posto više novca na gorivo od žena, koje u prosjeku mjesečno potroše 696 kuna na gorivo.

Iako se nakon njegove smjene s mjesta predsjednika Uprave Konzuma mnogo pričalo o njegovu odlasku iz Agrokora, Dragan Munjiza još je zaposlenik te tvrtke. – Nisam predsjednik Uprave, ali još sam Konzumov zaposlenik. Trenutačno sam na godišnjem odmoru. Otkad sam došao na čelo Konzuma, dakle četiri godine, nisam bio na godišnjem, stoga mislim da sada imam pravo sve iskorištiti. U Konzumu ću biti najmanje do Nove godine. Gospodin Todorić rekao mi je da do 1. veljače iduće godine imam pravo razmisliti hoću li prihvatiti mjesto potpredsjednika Agrokora, koje mi je ponudio nakon što me smijenio s mjesta predsjednika Uprave Konzuma. Iskreno, o tome trenutačno ne razmišljam. Sada se samo želim odmoriti – izjavio je za Lider Dragan Munjiza.

Dodao je da kao Konzumov zaposlenik još odrađuje neke započete poslove, odnosno vodi neke pregovore i akvizicije koje je počeo dok je još bio predsjednik Uprave najvećega maloprodajnog lanaca. – Predsjednik Uprave Agrokora očito je procijenio da bi bilo najbolje da pojedine poslove osobno dovršim jer sam dugo radio na njima i najupućeniji sam u neke pojedinosti – rekao je Munjiza. U međuvremenu je, kaže, dobio brojne ponude iz bankarskoga, proizvodnog i retail sektora, ali, kao što kaže, do danas nijednu nije prihvatio. Doznačemo da mu je neke menadžerske funkcije ponudilo i nekoliko izraelskih tvrtki.

• Ne želim da se u medijima objavi s kojim sam sve hrvatskim kompanijama razgovarao jer još nisam donio konkretnu odluku. Točno je da su me zvali poslovni partneri iz Izraela i ponudili mi da radim za njih. Imam priliku raditi i za mnoge strane kompanije, primjerice Wrigley, ali želim ostati u Hrvatskoj – kaže Munjiza.