Home / Financije / Želimo biti LIDER na tržištu MALIH I OBITELJSKIH HOTELA

Želimo biti LIDER na tržištu MALIH I OBITELJSKIH HOTELA

Besplatni edukacijski seminar Obiteljski i mali hoteli u organizaciji Erste&Steiermärkische banke, koji se od 16. do 30. studenoga održavaju na šest lokacija u raznim hrvatskim regijama, izazvali su vrlo veliko zanimanje poduzetnika i potencijalnih vlasnika malih i obiteljskih hotela koji na tom tržištu očito vide svoju šansu za uspjeh. Prvi seminar u Peroju pokraj Pule, na kojemu je sudjelovalo 120 poduzetnika s područja Istre, pokazao se, kao što kaže direktor Sektora gospodarstva Erste banke Marko Krajina, punim pogotkom za organizatore, ali i poduzetnike koji su dobili cjelovitu informaciju o planiranju, realizaciji te upravljanju malim i obiteljskim hotelima. U razgovoru za Lider Krajina je istaknuo najčešće upite i probleme poduzetnika koji žele ući na trenutačno najpotencijalnije tržište u sektoru turizma te naglasio ulogu Erste banke koja, u suradnji s Nacionalnom udrugom obiteljskih i malih hotela, želi ostati banka broj jedan u suradnji s malim i srednjim poduzetnicima.

  • Kakva je bila reakcija poduzetnika na dosad održane seminare? – Ponajprije bih istaknuo da je Erste banka vodeća banka u projektu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Poticaj za uspjeh, koje je ujedno i naš pokrovitelj u tom projektu. Dosad smo putem tog projekta plasirali 88 kredita ukupne vrijednosti 40,8 milijuna eura, čime smo zauzeli i 26 posto udjela u ukupno plasiranim sredstvima i na prvom mjestu među bankama u uporabi te linije. Naš je cilj jasan – biti i ostati lider na tržištu malih obiteljskih hotela jer smatramo da na njemu ima znatnih potencijala rasta. Prvi seminar sudionici su vrlo dobro primili, reakcije su bile brojne, bilo je mnogo upita, izravne komunikacije sa stručnjacima koji su držali predavanja i vrlo zanimljivih povratnih informacija.

  • Kakva je prosječna struktura sudionika seminara? Jesu li to doista potencijalni ulagaci? – Na seminaru će u šest mjesta sudjelovati oko 600 sudionika, a ciljali smo ih uz pomoć regionalne mreže banke i svojih saznanja o tome tko u pojedinoj regiji planira ući u gradnju malih hotela, zatim uz pomoć Nacionalne udruge malih obiteljskih hotela, koja također ima baze podataka zainteresiranih poduzetnika za takve projekte, oglašavanjem u medijima te prijavama samih za interesiranih sudionika. Mnoštvo ciljanih i konkretnih pitanja tijekom seminara pokazuje da to nisu bili samo ljudi u prolazu. Većina ih se danas već bavi apartmanskim turizmom, ali sada s obitelji žele zakoračiti ozbiljno u turističku industriju. Svakako, u publici su bili ljudi s ozbiljnim namjerama, a mi smo im željeli pokazati da je ulazak u hotelski biznis posao kojemu valja prići ozbiljno, s dugoročnim strateškim promišljanjem, ali i predočiti uspješne primjere koji ih mogu ohrabriti da se upuste u taj posao.

  • Koji su konkretno najveći problemi s kojima se ti poduzetnici susreću i na što ste im skrenuli pozornost? – Prvi i osnovni problem je nedostatak poslovnog plana i studija bez kojih nema realizacije dugoročnih i strateških ciljeva. Većina poduzetnika, naime, misli da su im poslovni planovi potrebni radi banke, a ne radi njih samih, i na to smo ih uspjeli upozoriti. Neki misle da iskustvo s apartmanima mogu prenijeti i na biznis s hotelom, a to su dvije posve različite vrste djelatnosti. Biznis s malim obiteljskim hotelima problematičan je i često neprofitabilan ako se ne ostvaruje barem 50-postotna godišnja popunjenost, a to nije moguće nudite li tri mjeseca na godinu samo krevete te sunce i more.

  • Jesu li ti poduzetnici bili u prilici uživo, konkretno vidjeti primjer uspješnoga malog hotela? – Seminare upravo i organiziramo u dobrim primjerima obiteljskih hotela. Vlasnici takvih hotela znaju da gostima ne mogu ponuditi samo spavanje nego i dodatne programe, tj. ukupan kvalitetno osmišljen i ciljano pozicioniran hotelski proizvod. Hoteli domaćine naših seminara, kao i neke druge dobre primjere hotela članica Udruge, iskoristili smo kao primjere da bi poduzetnici dobili neposredan uvid u konkretne rezultate na osnovi iskustva i primjera ljudi koji ih uspješno vode. Siguran sam da bi popis sudionika bio mnogo duži da smo seminare organizirali u većim kongresnim dvoranama, ali namjerno smo odabrali takav način edukacije. Bude li interes poduzetnika i dalje vrlo visok, ne vidim razloga zašto te seminare ne bismo poslije i ponovili.

  • Koje je konkretno znanje preneseno poduzetnicima i tko ih je vodio kroz svijet poduzetništva? – Udruga malih hotela omogućila im je uvid u najčešća pitanja i probleme s kojima se suočava većina poduzetnika, odvjetnički ured objasnio im je proces osnivanja društva, predstavnica Ministarstva zaštite okoliša održala je predavanje o prostornom planiranju i uređenju te problemima i zakonodavnim okvirima s tim u vezi. Konzultantska kuća Hotel Partner prezentirala je potpuni koncept studije izvedivosti za vođenje maloga obiteljskog hotela, Ministarstvo turizma predstavilo je program kreditiranja Poticaj za uspjeh, a mi smo im kao banka dali osnovne smjernice za pripremu kreditnih zahtjeva klijenata. Nakon seminara svatko se može obratiti i financijskim zastupnicima u našim regionalnim bankama ili telefonskom pozivnom centru Udruge.

  • Jesu li se neki od njih obeshrabrili kad su shvatili ozbiljnost dugoročnog ulaganja? – Ne bih rekao. Prije mi se čini da smo ih ohrabrili i pokazali im kojim se smjerom kretati sada kad su upoznati s ozbiljnošću priče. Seminar nisu napustili s idejom o odustajanju.

  • Erste banka osim Poticaja za uspjeh nudi još neke kreditne turističke linije. Jesu li one pogodne za potencijalne vlasnike malih hotela? – Erste banka nudi i druge turističke kredite s povoljnim kamatama, međutim, oni zbog troškova regulative ne mogu konkurirati liniji Poticaj za uspjeh, u kojoj država subvencionira trošak kamata. Tu bih liniju preporučio svim zainteresiranim poduzetnicima u području malih obiteljskih hotela jer približavanjem EU, kao što znamo, svakom iskorištenju poticaja istječe vrijeme.

  • Kakva je pozicija Erste banke općenito na turističkom tržištu, s obzirom na vrlo veliku konkurenciju? – Banka je aktivno prisutna u svim regijama kako na obali, tako i u unutrašnjosti. Jasno, aktivni smo i u praćenju velikih hotelskih kuća i novih većih greenfield projekata na obali i u tom segmentu želimo biti jedan od glavnih financijskih partnera hrvatske hotelske industrije.

  • Imate li, poput nekih drugih banaka, vlasničkih ambicija u hotelijerstvu? – Nemamo takvih ambicija i upravo su nas zato mali i srednji poduzetnici prepoznali kao pouzdanog partnera koji neće ugroziti njihovo vlasništvo nad malim i obiteljskim hotelima. U cijelom projektu ne gledamo samo vlastiti interes nego doista želimo sudjelovati u kreiranju hrvatskoga turističkog proizvoda.

  • Kako to zamišljate? Koji su vam dugoročni ciljevi u turizmu? – Želimo biti lider u obiteljskim hotelima, kojih je u Hrvatskoj danas dvjesto, a očekuje se da će ih za nekoliko godina biti tisuću. U tom kolaču želimo dugoročno imati najmanje 20 posto tržišnog udjela. Kapaciteta nam kao destinaciji nedostaje s obzirom na to da kod nas mali i obiteljski hoteli danas čine tek sedam posto tržišta, a u susjednoj Italiji i Austriji 70 posto. Mislim da smo se orijentirali na ciljane klijente s kojima ćemo zajedno graditi turističku ponudu Hrvatske.

  • Najčešće pogreške poduzetnika: podcijenjeni troškovi ulaganja i poslovanja, precijenjeni prihodi, odstupanje od projekta, loš ili nepostojeći marketinški plan, nedovoljna analiza lokacije, nepoznavanje trendova na tržištu, neprimjerena kadrovska struktura i broj zaposlenika, nepoznavanje zakonodavnih okvira.

    Na besplatnim edukacijskim seminarama u šest mjesta sudjelovat će oko 600 sudionika.