Home / Biznis i politika / Amerikanizacija političke komunikacije

Amerikanizacija političke komunikacije

Hrvatska politika u posljednjih je nekoliko godina preuzela mnoge obrasce komuniciranja etablirane prije svega u Americi, a onda i u zapadnoeuropskim zemljama. To se na prvom mjestu odnosi na izborne kampanje, koje sve više nalicuju američkom ili britanskom predlošku, iako sustavnošću i profesionalnošću za njima još uvijek osjetno kaskaju. No, ‘amerikanizacija’ političke komunikacije u Hrvatskoj nije zahvatila samo izborne kampanje, već i međuzborno razdoblje.

Naime, hrvatski političari posegnuli su za konceptom ‘trajne kampanje’ koja se, kao prvo, ogleda u neprekidnoj utrci za rejtinzima i kao drugo, u želji političara da kontroliraju protok informacija kao i njihov izvor, ne bi li na taj način proizveli što pozitivniju sliku o sebi te izmamili ili zadržali simpatije javnosti. Iako tom procesu tzv. strateškog upravljanja informacijama u Hrvatskoj kronično nedostaje sustavnosti, ipak je moguće zamijetiti kako on staje uz bok tradicionalnim metodama komuniciranja s javnošću. U zemljama razvijene političke komunikacije posao voditelja ureda za odnose s javnošću, direktora odjela komunikacija, ili popularnog ‘spin doktora’, jest da vodi trajnu, profesionalnu komunikacijsku kampanju koja ima za cilj osigurati podršku javnosti za njegovog kandidata ili stranku te amortizirati svaku vrstu neprijateljskog raspoloženja prema njima.

Spin doktori nastoje uspjehe svoga kandidata ili stranke progurati u medije te biti barem korak ispred novinara ne bi li preuzeli kontrolu nad kolanom informacija. Strateško upravljanje informacijama stvarnost je suvremene, pa i hrvatske politike. Iako je ono zapravo odgovor na zahtjeve koje je pred političare stavilo novo komunikacijsko okruženje, bilo da je riječ o prilagođavanju tehničkim zahtjevima televizije, poštivanju novinarskih rokova ili sve većoj komercijalizaciji medijskog tržišta, tehnike kojima se koriste spin doktori kako bi upravljali informacijama ponekad su etički dvojbe. Neke tehnike takvog spinca, kojeg tek tanka crta dijeli od manipulacije, lako je prepoznati i u dnevnom ritmu hrvatske politike. U Velikoj Britaniji problem manipuliranja medijima i pakiranja informacija kulminirao je za ere kontroverznog Blairovog spin doktora Alastaira Campbella. Kako bi razotkrili vještog Campbella i njegove metode, britanski novinari pokrenuli su web stranicu anti-spin.com. U Americi postoji niz inicijativa kojima se pokušavaju razotkriti laži ili pokušaji da se izmanipuliraju javnost i mediji. Tako primjerice, inicijativa Ad Watch u vrijeme izbornih kampanja analizira sve videospotove kandidata i objavljuje izvještaje koji govore jesu li informacije u oglasu točne ili ne.

Medijski posredovana demokracija od političara zahtijeva da nauče kako upravljati informacijama i u tome nema ništa dvojbeno. No, želja za manipulacijom vrlo lako može zagaditi cijeli komunikacijski proces. Problem Hrvatske je što s tehnikama pakiranja nije uvezla i kontrolne mehanizme koji će zaštititi zdravlje demokratskog procesa. Novinarske inicijative, poput britanske stranice anti-spin.com, u nas još nisu niti na dalekom horizontu. Civilno društvo još uvijek nije uočilo problem ili ga nije artikuliralo. Posljedice takvog ignoriranja dalekosežno su štetne. Uzmemo li u obzir činjenicu da je povjerenje u političke institucije u Hrvatskoj izuzetno nisko, manipulacije političara i pasivnost medija da se tome odupru mogu zaista dovesti do krize javnoga komuniciranja. U tom slučaju niti najbolje prognoze neće moći zatvoriti oči pred neizbježnim: nisko povjerenje u političke institucije može samo dodatno slabiti, a opća zagadenost politikom i apatija birača progresivno rasti.