Ingra

Državna banka iz San Marina, koja je trebala dokapitalizirati Banku Kovanica, navodno je odustala od ulaska u vlasničku strukturu Varaždinske banke.

Podsjetimo, prije samo dva mjeseca, predsjednica Uprave Banke Kovanica Lidija Hošuršćak objasnila je da se potreba za dokapitalizacijom nametnula nakon što je Hrvatska narodna banka donijela odluku o valutno indiciranom kreditnom riziku, što je dovelo do promjena u načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala, ali nije navela koliki bi udjel kroz dokapitalizaciju trebala steći Banka iz San Marina. Prema informacijama iz kruga osoba bliskih Banki Kovanica, banka iz San Marina odustala je od dokapitalizacije jer je HNB tražio da se ubrza taj proces. Isti izvori navode da su u međuvremenu već počeli pregovori s jednom bankom zainteresiranom za preuzimanje Banke Kovanica. Najvjerojatnije je riječ o Veneto banci koja je nedavno preuzela Gospodarsko-kreditnu banku. Inače, Banka Kovanica zapošljava 114 djelatnika, ima 19 poslovnica i aktivu od 840 milijuna kuna.

Njemački magazin Focus investitorima spremnima na rizik preporučuje ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska se, naime, s obzirom na rast tržišta dionica prema Focusu našla na trećem mjestu, nakon Perua i Vjetnama, na listi ‘egzotičnih burzi’. Investitorima spremnima na rizik zaradu mogu donijeti dionice iz Perua, Vjetnama i Hrvatske, trdi Focus, pozivajući se na 130-postotni rast burzovnog indeksa u Peruu, 110-postotni rast u Vjetnamu te 61-postotni rast u Hrvatskoj od siječnja ove godine.

Ta su tržišta dionica postala egzotičnija od etabliranih brzorastućih tržišta, poput kineskoga, brazilskoga, ruskoga i indijskoga, a samim time privlačna velikim investitorima, ali i njemačkim privatnim investitorima. Iako sve dionice Perua vrijede samo 440 milijardi dolara strane kompanije sve više ulažu u tu zemlju.

Nezadovoljni korisnici telekomunikacijskih usluga okupljeni u Mrežu Telemah objavili su analizu javno dostupnih podataka o javnim nabavama telekomunikacijskih usluga tijekom posljednjih godina čiji je zaključak da Uprava najvećeg operatera T-HT-a, na čelu s Ivicom Mudrinićem velik dio ugovora osvaja izravnim nagodbama.

Od 491 oglasa javne nabave, objavljenih u spomenutom razdoblju, koji su se odnosili na usluge telekomunikacije, u nešto manje od 50 posto oglasa (235) bilo je riječi o javnom natječaju. Preostalih 256 oglasa (52,1 posto) predstavljali su izuzetke: poništenja, izravne nagodbe bez natječaja, ispravci i sl.

Od 118 oglasa javne nabave koji se odnose na telekomunikacijske usluge, direktnom pogodbom završio je 41 natječaj. A kako završavaju direktnе pogodbe? U 79 posto slučajeva direktnih pogodbi, poslovi su povjereni T-Comu. Kao razlog za to u više od 50 posto slučajeva naručitelji se doslovno pozivaju na ‘tehničke i umjetničke razloge’.

Tu metu u Banjoj Luci poslove koje je počeo dok je bio predsjednik Uprave Konzuma, može se zaključiti da su pregovori o preuzimanju Tropicu u završnoj fazi.

Zanimljivo je, međutim, da je Tropic vrlo ozbiljna meta i Todorićeva beogradskog partnera Miroslava Miškovića, vlasnika Delta holdinga. Tako se trenutačno budući strateški saveznici Konzum i Delta bore tko će od njih uspjeti preuzeti Tropic. Iako će na koncu, budu li se jednoga dana vodeći maloprodajni lanci u Hrvatskoj i Srbiji uspješno spojili, to biti svejedno, prije toga će upravo Tropic povećati vlasnički udjel u novoj tvrtki onome tko ga sada preuzme.

Mirko Risović je potvrdio da se sastao s Dragom Munjizom i rekao da su razgovori o prodaji njegova trgovačkog lanca Konzumu u tijeku.

• U maloprodaji u Republici Srpskoj zauzimamo 30 posto tržišta, a u BiH najmanje devet posto; prema tome, jedan smo od najvećih trgovačkih lanaca na oba tržišta. Samo u trgovačkom lancu imamo 800-tinjak zaposlenih, dok je u cijelom holdingu 1.000 zaposlenika. Prodajom nekom većem trgovačkom lancu poboljšat ćemo poslovanje, točnije uvjete u nabavi. Osim s Konzumom, s kojim smo i prije pregovarali, o mogućoj prodaji razgovaramo i sa slovenskim Mercatorom i Delta holdingom iz Srbije. Za kupnju našega trgovačkog lanca zainteresirani su slovenski lanac Tuš i Billa te Spar. Do Nove godine planiramo obaviti sve razgovore i tada ćemo donijeti konačnu odluku – rekao je Mirko Risović.

Pritom je istaknuo da neće prodavati nekretnine Tropica, nego samo tvrtku i upravljački paket. Vrijednost Tropic, kaže Risović, procjenjuje se na približno stotinu milijuna eura. Risović je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih poduzetnika. Vlasnik je Tropic holdinga, osnovanog 1986., u čijem sklopu danas posluje šest tvrtki. Osim maloprodajom Risović se bavi i brojnim drugim djelatnostima. Prije tri godine počeo se baviti izvozom ribe na tržišta bivše Jugoslavije i postao je vlasnikom jednog od najvećih proizvođača slatkovodne ribe na tom tržištu.

Ingra je izdala korporativne obveznice vrijedne 200 milijuna kuna s rokom dospijeća 2011. godine. Pokrovitelji i aranžeri izdajanja su Raiffeisen banka i brokerska kuća ICF. Prema računici predsjednika Uprave RBA Zdenka Adrovića, to je osmo korporativno izdanje ove godine, a ako se tome dodaju dva državna i jedno inozemno izdanje, pa i IPO Ine, to dovoljno govori o razvoju domaćeg tržišta kapitala.

Predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim istaknuo je da Ingra ove godine očekuje ostvarenje prihoda od oko 350 milijuna kuna, a dobit od 50 milijuna, što je gotovo četiri puta više nego lani. Od važnijih projekata na kojima Ingra trenutačno radi Oppenheim je izdvojio stambeno-poslovni objekt Lapad vrijedan 40 milijuna eura, poslovnu zgradu u Dubrovniku u suradnji s Atlanskom plovidbom, Hidroelektranu Lešće vrijednu 444 milijuna kuna te greenfield projekt Biodisel, koji stoji 30 milijuna kuna. Od inozemnih projekata zanimljiva je gradnja marine u Alžiru.

Kako bi osnažila poziciju na hrvatskom tržištu, kompanija Dell proširila je mrežu partnerstvom s tvrtkom Megatrend, čiji je predsjednik Uprave Gordan Kolak. Megatrend će biti zadužen za distribuciju proizvoda za tvrtke i kućne korisnike, ali s naglaskom na tvrtke iz segmenta malih i srednjih poduzeća. Kao što navodi David Hazard, glavni menadžer Della za Adriatic i Baltic regiju, Megatrend je odabran jer njegov distribucijski model najbolje odgovara Dellu. U sljedećih godinu dana, tvrdi Hazard, putem uhodanog Megatrend-dova kanala proizvodi će biti prisutniji u Hrvatskoj.

• Svrha partnerstva Gordan Kolak je postati ključni Dellov regionalni partner – izjavio je Ivo Matijević, član Uprave Megatrenda, tvrtke koja je prošle godine prihodovala više od 200 milijuna kuna na tržištu računalne distribucije.

Koliki je rashodovni dio proračuna u sljedećoj godini, većini poduzetnika nije u središtu interesa. Naime, na pitanje ‘Hoće li dio rashoda iz proračuna za 2007. završiti u vašoj tvrtki?’ većina ispitanika, njih 77 posto, odgovorila je negativno jer ne posluje s državom. Ipak, za 15 posto sudionika prošlotjedne Liderove web ankete to je važna informacija jer je među njihovim kupcima i država. Prema rezultatima ankete osam posto ispitanika željno je suradnje s državom i alokacije dijela državnog proračuna u njihova poduzeća.

Organizirali konferenciju za novinare, poslali priopćenje za medije i ostali bez posla – to je ukratko bit priče koja se krije iza otkazivanja ugovora između HROK-a, prvoga kreditnog registra u Hrvatskoj, i tvrtke Connect Contact Center prema kojem je ta tvrtka trebala pružati usluge infocentra za HROK.

Naime, prema izvoru iz jedne od banaka osnivača HROK-a, do prekida suradnje došlo je nakon što je Connect organizirao vlastitu konferenciju za novinare na kojoj se uglavnom govorilo o poslu s HROK-om i što će on raditi a da pritom nitko iz HROK-a nije sudjelovao na njoj niti je znao da će se ona uopće održati. Da stvar bude gora, na toj su konferenciji za novinare čelni ljudi Connecta Davor Tomić i Snježana Rogić-Žepić objavili datum početka rada registra, 23. studenoga 2006., za koji u HROK-u, pak, kažu da se nikada nije ni razmatrao kao datum početka rada prvoga kreditnog registra u Hrvatskoj.

Sve to bilo je više nego dovoljan razlog da banke osnivači kreditnog registra na Vijeću korisnika te tvrtke donesu odluku o raskidu ugovora.

Iako su Nokia i Siemens krenuli u zajednički pothvat spajanja poslova komunikacijskih usluga za operatere u novoj tvrtki Nokia Siemens Network, i to do 1. siječnja 2007., čini se da to zasad neće utjecati na poslovanje hrvatskog Siemensa. Naime, kao što kažu u Siemensu, ‘u idućem razdoblju telekomunikacijski sektor Communications i dalje će poslovati u sastavu Siemensa, i sve pravne i financijske aktivnosti ostaju nepromijenjene’.

Drugim riječima, za sada ništa od spajanja, barem kad je riječ o Hrvatskoj, a spekulira se da bi razlog tome mogao biti nerazriješen spor između Siemensa i malih dioničara. Naime, mali dioničari tuže tvrtku zbog povrede zakona i Statuta pri pokušaju njihova istiskivanja. Iako trenutačno ne postoji statutarni problem u vezi s podjelom Siemensa, odnosno spajanja s Nokiom, mali bi dioničari u novoj tvrtki dobili isti broj dionica koji imaju u Siemensu. To, izgleda, nije u planu Uwea Gregoriusa i Siemensa, pa će se najprije pričekati rješenje spora koji bez vidljivijih pomaka traje već gotovo tri godine.

Na hrvatskom bi se tržištu osiguranja tijekom prvog kvarta 2007. godine trebala pojaviti još jedna osiguravateljska kuća. Riječ je o francuskom osiguravatelju Cardif čiji je većinski dioničar Banque Nationale de Paris et ParisBas (BNP ParisBas), a koja je uz Société Générale i Crédit Lyonnais jedna od triju najvećih banaka u Francuskoj. Prema našim informacijama, u Hanfi bi zahtjev za licencu trebao biti predan početkom 2007. godine. Cardif će se u Hrvatskoj više orijentirati na grupu neživotnog osiguranja.

Cardif na globalnoj razini inače uz kreditno ima i životno osiguranje, mirovinsko osiguranje, program financiranja prijevremenog odlaska u mirovinu za kompanije, osiguranje naplate, projekte produljenih jamstava, programe međufinanciranja i osobnog osiguranja. Cardif osiguranje je trenutačno zastupljeno u 33 zemlji i jedno je od vodećih na svijetu u osiguranju kredita.

Joško Podbevšek, bivši ravnatelj Protuobavještajne agencije, od sljedeće godine neće obnašati funkciju člana Nadzornog odbora tvrtke Ventilator, koja se bavi proizvodnjom opreme za ventilaciju i otprašivanje, na koju ga je postavila država nakon što je zbog afere Puljiz maknut s mjesta ravnatelja POA-e. Naime, Podbevšek je sâm zatražio opoziv s mjesta člana NO-a, a odluka o njegovu razrješenju trebala bi se naći na dnevnom redu glavne skupštine Ventilatora potkraj prosinca ove godine.

Na njegovo mjesto bi imenovan Lazar Nežić, koji je svojedobno bio u NO-u 3. maja kao član kojega je također postavila država, a drugog člana NO-a Stjepana Bukovca, koji napušta Ventilator iz zdravstvenih razloga, zamijenit će Lovorka Galetić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iako je Podbevšek nedavno osnovao vlastitu zaštitarsku tvrtku, čini se da se još neće odreći svojih funkcija u još dvjema tvrtkama u kojima se nakon njegova odlaska iz POA-e iznenada pokazala potreba za njegovim uslugama. Podbevšek je tako još predstojnik Ureda Uprave u JANAF-a te član NO-a Pomorskog centra za elektroniku iz Splita. Podbevšekov komentar o odlasku iz Ventilatora nismo uspjeli dobiti.