Home / Informacije / Piše: Boris Hajoš, tajnik HUOJ-a

Piše: Boris Hajoš, tajnik HUOJ-a

Piarovci su vrlo mladi, polovina ih je u dobi između 30 i 39 godina, trećina u dobi od 20 do 29 godina, a iznad 40 ih je 20 posto. Polovina zaposlenika ima do 5 godina iskustva.

Sve više menadžera priprema se za medijske nastupe i trenira bolje komuniciranje, porastao je i broj odjela za odnose s javnošću u tvrtkama. Potvrdila se i činjenica da se upravljanjem komunikacija bavi gotovo tri četvrtine žena (70,6 posto). To su neki od rezultata četvrtog istraživanja o stanju u struci koje je provela Hrvatska udruženja za odnose s javnošću (HUOJ) u suradnji s agencijom GfK. Anketa je provedena u proljeće 2006. a sudjelovalo je 245 djelatnika – tvrtki, državne uprave i lokalne samouprave, nevladih udruga i agencija za odnose s javnošću iz cijele Hrvatske.

Piarovci su i dalje vrlo mladi, polovica ih je u dobi je između 30 i 39 godina, trećina u dobi od 20 do 29 godina, a iznad 40 ih je 20 posto. Polovica zaposlenika ima do 5 godina iskustva, trećina između 5 i 10 godina, a petina više od 10 godina, dolaze uglavnom s društvenih fakulteta (političke znanosti, ekonomije, filozofskih), magisterij ima 13 posto, a 20 posto se školovalo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Što je potrebno za uspjeh? Kao najvažnija znanja i vještine potrebne za uspjeh u poslu sudionici ističu: znati dobro osobno i javno komunicirati i nastupati; planirati i postavljati ciljeve, znati prepoznati uzroke problema, trendove u okolini i njihove posljedice; dobro pisati (objave za medije i izvještaje) te imati sposobnost motiviranja i utjecaja na druge.

Svakodnevni posao većine osoba zaduženih za komuniciranje je praćenje medija i analiza njihovog sadržaja, rad s novinarima, pisanje i uređivanje brošura, godišnjih izvještaja i sl. te priprema govora za čelnike organizacije. U više od polovice organizacija rade i na oglašavanju i promociji, a trećina ih se bavi organizacijom sponzorstva i donacija. Upravu o važnim pitanjima redovno savjetuje 30 posto sudionika. Porastao je broj onih koji redovito pripremaju menadžment za nastupe u medijima na 30 posto (ponekad to čini 51 posto kolega, a broj onih koji to nikada ne čine pao je s 26 na 19 posto). Porastao je i broj menadžera koji se odlučuju na trening za bolje komuniciranje, ponekad to čini 48 posto, a redovito 36 posto.

Koji su problemi u radu? Najveći interni problem je neshvaćanje menadžmenta važnosti odnosa s javnošću. Iz toga uglavnom izviru i ostali: nerazjašnjena granica između marketinga i odnosa s javnošću, unutarnji problemi tvrtke – veličina, tromost, loša organizacija posla, loše interne komunikacije, nedovoljna edukacija, nedostatak vremena ili ljudi, nedovoljan proračun te slaba primanja. Od vanjskih problema najzbiljniji su neshvaćanje važnosti struke u društvu, pretjerana ispolnitiranost društva ili lokalne zajednice, nedovoljna informiranost novinara te premalo i nedovoljno razvijeno tržište. Nažalost, većina sudionika istraživanja (60 posto) drži da odjel koji koordinira komunikacije nema utjecaja na strateške odluke organizacije, dok ih tek 40 posto smatra da ima.

Gotovo trećina organizacija redovno surađuje s agencijama za odnose s javnošću i konzultantima, 36 posto ponekad, što je dvostruko više nego u prošlo istraživanju, a 37 posto ne surađuje (prije 53 posto). Oni koji surađuju s agencijama smatraju da su one prepoznale i razvijaju njihove komunikacijske ciljeve, imaju ljudje sa znanjem i iskustvom, a kao dio mreže s međunarodnim kontaktima mogu pomoći na drugim tržištima. Porastao je broj agencija, kao i njihovih zaposlenika. Do klijenata najviše dolaze osobnim kontaktima, putem preporuke ili ih klijent izravno kontaktira. U manjoj mjeri prisutni su pozivni i javni natječaji. S klijentima surađuju na temelju paušala, a potom po projektima. Od problema s kojima se susreću u radu s klijentima najčešći su preambulacije zahtjevi u odnosu na mogućnosti, nedostupnost informacija u organizaciji, (ne)sloboda u radu, premalen proračun i prekratki rokovi.

Možemo zaključiti da se industrija upravljanje komunikacijama u Hrvatskoj razvija, struka je sve prepoznatljivija u društvu, a sve više tvrtki odlučuju se za angažiranje stručnjaka ili agencija za odnose s javnošću.