Nemojte se bojati bankrota. Bankrot je alat, a ne socijalna ili osobna obveza. On štiti i sredstva i ljude – objasnio je Tim Baye, američki savjetnik za financijski menadžment, kad smo mu izložili probleme Modne konfekcije Slavonije d.d.
Baye, inače glavni izvršni direktor tvrtke za razvoj tehnologije i projektni razvoj Lafayette BioAg iz Wisconsina i savjetnik 1.200 malih poduzeća s radnim iskustvom u mnogim zemljama, pristao je da mu izložimo Slavonijine probleme i da, ekskluzivno za Lider, predloži što bi on napravio za spas poduzeća.
Za Ivana Klanca, Slavonijina direktora, savjet američkog konzultanta posve je neprihvatljiv.
- Drugi stečaj značio bi likvidaciju, to jamčim – kategoričan je Klanac.
Modna konfekcija Slavonija d.d. jedan je od najvećih proizvođača odjeće u Hrvatskoj. Postoji od 1945., kad je u njoj bilo zaposleno 4.500 radnika. Ivan Klanac, direktor i predsjednik Uprave od 1999., preuzeo ju je nakon stečaja. Tvrtkin dug tada je bio 30 milijuna kuna, dok je 2002. Slavonija bila blokirana s ukupno 19 milijuna kuna. Zahvaljujući razumijevanju države, Ministarstva financija i Porezne uprave, tvrtka je ostala na nogama. U tekstilnoj industriji prosječna plaća nije ni 50 posto od hrvatskog prosjeka, nego, prema nekim podacima, 48 do 49 posto. Slavonija se kreće u tim granicama, što je vrlo niska plaća, u neto iznosu od 2.300 do 2.400 kuna.
- Snaga Modne konfekcije Slavonija d.d. jest u radnicima s vrlo bogatim znanjem i iskustvom, ali, s druge strane, to je i slabost zbog njihove vrlo visoke dobi. Od 330 zaposlenih Slavonija zapošljava 123 djelatnika između 50 i 60 godina i samo 18 posto mladih između 20 i 30 godina – kaže Klanac.
Slavonijina je slabost i infrastruktura te zastarjeli strojni park. Radi se u neprimjerenom pogonu u kojem je malo radnika u proizvodnji, a velike su prostorije, pogoni te fiksni troškovi. U pogonu može raditi između 800 i 900 radnika, a radi ih svega 230 do 240.
Više od tri godine tvrtka izrađuje Plan financijske konsolidacije i restrukturiranja tvrtke, vlastiti plan za revitalizaciju proizvodnje koji se, među ostalim, odnosi i na preseljenje u novi pogon, u nekoliko zgrada unutar kompleksa. Ondje će u jednoj smjeni moći raditi do 250 radnika, što znači da bi Slavonija zbrinjavanjem tehnološkog viška mogla povećati broj radnika.
- Dok se taj kompleks od 15 tisuća četvornih metara natkrivenih hala ne proda, potrebna nam je svojevrsna prenosnica za preseljenje, obnovu nove zgrade i novog pogona, jer ne možemo prodati pogon i tek se tada seliti – kaže Klanac.
Slavonija je zatražila i prenamjenu prostora, koji u budućnosti može biti stambena zona ili se u njoj može obavljati trgovačka djelatnost ili neka druga proizvodnja. Financijskom konsolidacijom i restrukturiranjem Slavonija želi zbrinuti višak radnika koji ne rade u proizvodnji. Tvrtka sada o tome pregovara s državom, većinskim vlasnikom tvrtke. Namjera je određenom broju radnika ponuditi otpremninu, a ostalima otkupiti radni staž i umiroviti ih. Tako bi poduzeće smanjilo opće troškove, u pogon bi se mogla uvesti nova tehnologija, osigurala bi se visoka produktivnost i primjereno iskoristilo znanje i iskustvo. Slavonija je tvrtka koja nema ni dugoročni ni kratkoročni kredit. Naime, dosad nisu u cijelosti podmirivali svoje obveze prema državi, tako da nisu ni mogli podizati kredite.
-
To je zapravo vrlo mudar plan dok god se temelji na tržištima koje poduzeće želi opsluživati – rekao je Baye, predavač na Poslijediplomskom studiju Poduzetništvo u Osijeku, nakon što je čuo Slavonijine muke.
-
Jedna od gospodinu Klancu najvažnijih stvari jest izraditi plan i zatim analizirati financije. Prvi je pristup u analiziranju financija pretpostaviti da će tržišta koja opslužuje i dalje opsluživati. Zatim treba evaluirati sredstva i opremu potrebne da bi tvrtka bila profitabilna, da bi opsluživala tržišta za koja već proizvodi. Očekuje li Klanac da će opsluživati različita tržišta i/ili na drugačiji način, također valja analizirati kapitalni proračun tvrtke – koja sredstva i kakvu opremu ima. Zatim treba vidjeti kakvo mu je osoblje. Kad radim s upraviteljem poslovanja, postavim si pitanje je li ta osoba sposobna preuzeti odgovornost svojeg položaja. Dakle, nije važno samo zahtijevati autoritet nego i shvatiti odgovornost. Ako je ta osoba predsjednik uprave, odgovorna je za uspjeh i/ili neuspjeh poslovanja. Ima li ona plan? Ta je osoba tehnolog, a jedna od mana tehnologa jest da oni katkad ne razumiju modele poslovanja, intelektualnog vlasništva, marketinga itd. Tehnolog ima plan za sredstva, ali također treba imati poslovni plan, model poslovanja. Hoće li poslovni plan, model poslovanja koji funkcionira danas, funkcionirati u budućnosti? – objašnjava Baye.
Konkurentska je prednost Slavonije u visokoj kvaliteti muških i ženskih odjevnih predmeta. Ciljna skupina te tvrtke ozbiljni su ljudi elegantnog, klasičnog stila odijevanja. Marku Tref i danas mnogi prepoznaju prema po kvaliteti, s ponosom je se sjećaju i hvale.
Prije pet godina Slavonijina se konfekcija prodavala samo na dva prodajna mjesta, a danas se može kupiti na deset, od kojih su neka u vlastitom, a druga u iznajmljenom prostoru. Tvrtka ima još 50 poslovnih suradnika uz pomoć kojih prodaje odjeću, ali nema dovoljno obrtnog kapitala. Nedovoljno je prisutna na tržištu s modelima koji donose zaradu.