Savjeti za samokontrolu pri kupnji

Zaduženja na kreditnim karticama u Americi u posljednjih su se deset godina povećala deset puta. U zemljama EU jedna od pet osoba gubi kontrolu nad nagonom za kupovanjem, a među njima je 90 posto žena.

Ovisnost o šopingu? Nismo li to svi?! Tako bismo mogli razmišljati suočeni s filozofijom suvremenog društva koje potiče potrošački mentalitet. Bestseleri poput Dnevnika šoping-holičarke stvaraju dojam da je ovisnost o kupovanju sasvim prihvatljiva i korisna osobina. Kult materijalnih dobara zavladao je svim područjima našeg života. Sigurno je da takve okolnosti kod nekih osoba mogu pogodovati prijelazu granice između normalnog i patološkog, nekontroliranog kupovanja. Kao što kaže psihijatrica dr. Marina Kovač, ravnateljica Neuropsihijatrijske bolnice ‘Ivan Barbot’ u Popovači, postoje osobe kojima više nego drugima prijeti opasnost da postanu ovisne o šopingu.

Kupnja je dio svakodnevnice. Najčešće kupujemo iz stvarne potrebe, ali i iz želje da ugodimo sebi ili drugima – takvi oblici kupnje društveno su prihvatljivi. No, kod manjeg broja ljudi može doći do poremećaja, tzv. prisilnog kupovanja ili oniomanije (lat. onos = cijena), kao posljedice nezadovoljstva i različitih frustracija (tuge, osamljenosti, stresa).

• Oniomanija je prisilno ponašanje pri kojem se ne kontrolira nagon za kupnjom. Negativni osjećaji, poput tuge, osamljenosti, ljutnje, mogu stvoriti napetost koju se ne može ni odgoditi ni kontrolirati. Mora se nešto kupiti, i to neodgođivo! – objašnjava dr. Kovač.

• Kupovanje tada donosi svojevrsno olakšanje i smanjuje napetost. Ovisno o financijskom stanju, poslije svega slijedi osjećaj krivnje. To stvara novu frustraciju i tako počinje novi ciklus. Zbog toga prisilno kupovanje prouzrokuje više patnje nego zadovoljstva.

Iako se oniomanija spominjala u stručnoj literaturi još početkom dvadesetoga stoljeća, tek posljednjih desetak godina postaje predmet interesa stručnjaka različitih profila, posebice zbog negativnih posljedica na pojedinca, ali i njegovu obitelj. Kad osoba izgubi kontrolu i kupuje više nego što si može priuštiti, može dovesti sebe, a vrlo često i svoje najbliže, u lošu financijsku situaciju i zaduženost.

• družite se s osobama koje nemaju razvijenu naviku prekomjerne kupnje (ni bilo koju drugu ovisničku naviku) i koje se bave nekim drugim aktivnostima

• ne dovodite se u kušnju (izbjegavajte područja šopinga, razgledanje izloga, razgovor o kupnji)

• prije odlučivanja o kupnji sastavite popis stvari koje je nužno kupiti i pridržavajte ga se

• pri odlučivanju o kupnji zapitajte se treba li vam doista to što želite kupiti ili to samo želite posjedovati

• manje se koristite kreditnim karticama i drugim ‘povoljnostima’ pri plaćanju

Veća sklonost žena prisilnom kupovanju povezuje se s time da je od najranijih vremena žena bila zadužena za prikupljanje materijalnih dobara, dok su muškarci više bili okrenuti lovu i opasnim aktivnostima. Zato su žene sklonije ovisnostima vezanim uz trošenje, dok su muške ovisnosti povezane s rizicima, pa su to češće kockanje, kladenje ili burzovne špekulacije.

Prisilno kupovanje je poremećaj koji, više nego ostalima, prijeti osobama koje su u djetinjstvu bile emocionalno uskraćene. Najčešći je razlog preuzetost roditelja koji su svoju odsutnost željeli nadoknaditi novcem. Djeca su se tako navikla nepotrebno trošiti i takav model ponašanja zadržala cijeli život. Oniomaniji su sklonije i osobe koje ne mogu kontrolirati negativne osjećaje (osamljenost, depresiju, strah, ljutnju, dosadu), osobe koje osjećaju unutarnju prazninu, one koje imaju potrebu stalno se potvrđivati te prirodno impulsivne i opsivne osobe.

Gdje je granica između normalnog i ovisničkog kupovanja? Kao što navodi dr. Kovač, ovisničko kupovanje prelazi financijske mogućnosti, kupuju se stvari koje nisu potrebne ili kupnja traje dulje nego što je planirano. Preokupacija kupovanjem, osim novca, oduzima i mnogo vremena. Uspješno je liječenje lijekovima i psihoterapijom (kognitivno-bihevioralne i suportivne tehnike), a postoje i preporuke koje osoba može sama primijeniti. Preporučuju se lijekovi protiv depresije jer ublažavanje anksioznosti smanjuje i nagon za kupovanjem.