Kako raste konkurencija na tržištu, i u Hrvatskoj su sve brojnije različite marketinške akcije kojima se nastoji povećati promet i zarada. Nade se posebni popusti na cijenu, akcijske prodaje, uz kupnju jednog ili dva artikla ‘daruje’ se još jedan besplatno, uvode se modeli posebnog nagraviranja svakoga stotoga ili n-toga kupca… i sve se više koriste nagradne igre kao način promocije proizvoda i poticanja prodaje.
Uvjeti i postupak organiziranja nagradnih igara propisani su Zakonom o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, na temelju kojeg je donesen i posebni Pravilnik o priređivanju nagradnih igara. Dakle, prema tom zakonu nagradne igre mogu organizirati trgovačka društva i drugi poduzetnici, pravne i fizičke osobe, radi promidžbe svojih proizvoda i usluga. Od sudionika nagradne igre ne zahtijeva se nikakva posebna uplata za sudjelovanje u igri, što ih razlikuje od igara na sreću. Priređivač igre obvezuje se izvučenim dobitnicima podijeliti nagrade, bilo u dobrima ili uslugama, a 5 posto od ukupne vrijednosti nagradnog fonda dužan je uplatiti u korist Hrvatskoga crvenoga križa.
Nagradni fond se mora sastojati od dobara i usluga, koje se ne mogu zamijeniti za novac, a vrijednost se iskazuje prema tržišnim cijenama, a ne cijenama prema kojima je priređivač nabavio ili sam proizveo dobra ili usluge koje ulaze u nagradni fond. Ako je vrijednost nagradnog fonda veća od 50.000 kn, izvlačenju nagrada mora prisustvovati javni bilježnik.
Prije organiziranja nagradne igre, priređivač mora donijeti pravila igre te ih dostaviti Ministarstvu financija i zatražiti suglasnost, i to najmanje 30 dana prije početka nagradne igre. Ministarstvo izdaje suglasnost tek nakon primljenog dokaza da je 5 posto nagradnog fonda uplaćeno u korist Crvenoga križa, a priređivač je nakon dobivanja suglasnosti dužan u dnevnom tisku objaviti pravila o organiziranju nagradne igre. Nakon provedene igre i izvlačenja dobitnika, priređivač mora Ministarstvu financija dostaviti podatke o izvučenim dobitnicima, ali samo za nagrade čija je pojedinačna vrijednost veća od 5.000 kn, te dokaz da su dobitnici preuzeli nagrade. Ako ne preuzmu nagrade, priređivač igre dužan ih je pisano obavijestiti o dobitku i odrediti im naknadni rok za preuzimanje nagrade, a ako ni tada ne preuzmu nagrade, priređivač igre mora i o tome obavijestiti Ministarstvo financija.
U slučaju kad vrijednost nepreuzetoga nagradnog fonda prelazi 5.000 kn priređivač je dužan nagrade javno prodati prema postupku propisanom Općim poreznim zakonima i dobivena sredstva uplatiti u državni proračun.
Troškovi organiziranja nagradne igre i izdaci za nagradni fond se u poreznom smislu smatraju izdacima za reklamu, koji su porezno priznati rashod kako poduzetnicima koji su obveznici poreza na dobit tako i obrtnicima i drugim fizičkim osobama koje su obveznici poreza na dohodak. Priređivačima nagradnih igara takav je oblik promidžbe dvostruko privlačan: prvo, zato što im povećava promet, a time i zaradu, ali i zato što im izdaci za reklamu kao porezno priznati rashod umanjjuju osnovicu za plaćanje poreza na dobit.
Dodjeljivanje nagrada u dobima ili uslugama koje su sadržane u nagradnom fondu je, međutim, oporezivo porezom na dodanu vrijednost. Isporuka nagradnog fonda se u smislu propisa o PDV-u smatra isporukom za krajnju osobnu potrošnju, pa je priređivač igre dužan obračunati PDV po propisanoj stopi. Ovisno o dobru ili usluzi koja se isporučuje, PDV će biti obračunat po stopi od 22 posto (ako se isporučuje automobil, namještaj, bijela tehnika i dr.), po stopi od 10 posto (ako se isporučuje zgoditak u obliku punog pansiona u hotelu u nekom turističkom odredištu u tuzemstvu), a možda i po stopi od 0 posto (ako se iz nagradnog fonda dodjeljuju knjige).