Agencije koje se bave ispitivanjem tržišta tvrde da se tek 20 posto Hrvata vodi cijenama pri odluci što i kada kupiti, za razliku od, primjerice, 60-ak posto Nijemaca, kojima je (niska) cijena glavni putokaz za kupnju.
Veliki trgovački centri niču kao gljive poslije kiše, ali sva istraživanja koja se bave kupovnom moći i potrošačkim navikama stanovništva pokazuju da kupci više uživaju u razgledanju i dokolici nego u trošenju novca. Prosječna hrvatska obitelj raspolaže s približno šest tisuća kuna na mjesec, od čega otprilike trećinu troši na hranu, a ostatak na otplatu kredita, režijske troškove, liječenje i školovanje djece. Istraživanje Ivana Damira Anića i Sonje Radas s Ekonomskog instituta o povezanosti vrsta kupnje, kupnje na promociji i neplanirane kupnje pokazuje da Hrvati u prosjeku idu u samo jednu veliku kupnju na mjesec, u kojoj za namirnice potroše otprilike 1.200 kuna. Uz to, još četiri do pet puta na tjedan odlaze u manju kupnju za ‘popunjavanje zaliha’ te za kruh, mlijeko, jaja i slične namirnice potroše još 1.200 kuna na mjesec.
Kolica u šoping-centrima najčešće guraju žene između 35 i 45 godina, dok se starije stanovništvo, pokazale su neke prijašnje usporedbe, radije odlučuje za kupnju u trgovinama u svojoj četvrti, bez obzira na nešto veće cijene. Naime, novi su trgovački centri smješteni u prigradskim naseljima pa se do njih može stići samo osobnim automobilima. Za mlade su ljude i kupce srednje dobi ti centri postali i mjesto glavnih izlazaka i društvenog života, a ne samo kupnje. Navedeno istraživanje Ekonomskog instituta pokazalo je da su, za razliku od male kupnje, pri kojoj se kupuju ciljani proizvodi, pri velikoj kupnji potrošači potrošili više nego što su namjeravali.
‘U odnosu na malu kupnju, pri velikoj je veći postotak kupaca koji su potrošili više od planiranog i kupili bar jedan od promoviranih proizvoda’, kažu autori i dodaju da su, suprotno…
Hrvati najrastrošnija nacija u regiji. Sve do 2000. na rasprodaje i u veliku kupnju odlazilo se u inozemstvo, a upućeni tvrde da se preko granice odlijevalo četiri do pet milijardi dolara na godinu. Toliko se nakon otvorenja velikih trgovačkih centara povećao promet u hrvatskoj maloprodaji jer su strani trgovački lanci ipak uspjeli skrenuti potrošnju prema svojim centrima. Zbog sive ekonomije i velike kreditne ekspanzije Hrvati su, pokazala je analiza savjetodavne kuće Roland Berger, najrastrošnija nacija u regiji. Najveća je potrošnja u Hrvatskoj kod nas se tijekom godine u prosjeku potroši 3.358 eura po stanovniku. U Rumunjskoj se troši 2.077 eura, Bugarskoj 1.854, a prosjek regije je 2.031 euro po stanovniku. Analitičarima je zanimljivo što i najsiromašnije zemlje u regiji troše mnogo novca na luksuzna dobra. Primjerice, samo se u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, koja se s prosječnim mjesečnim prihodom od samo 174 eura ubraja među najsiromašnije europske države, svaki mjeseč proda 45 novih Mercedesa.
Prema GfK-ovu istraživanju provedenom 2005., stanovnici Srednje i Istočne Europe najradije kupuju u supermarketima (24 posto); za petinu su domaćinstava najbolja mjesta za kupnju hipermarketi, a 16 posto najradije odlazi u diskontne prodavaonice; ostali, dakle 41 posto, još preferiraju druga mjesta za kupnju, najčešće male prodavaonice. U Češkoj i Mađarskoj oko 35 posto domaćinstava kupuje u hipermarketima, a u Hrvatskoj samo šest posto – prema tom je pokazatelju od 10 analiziranih zemalja Hrvatska na devetome mjestu, ispred Bugarske. Stanovnici Srednje i Istočne Europe različito reagiraju na promotivne akcije trgovačkih lanaca, primjerice dostavu letaka na kućne adrese. Njih 66 milijuna (polovina ukupnog stanovništva) primilo je takve letke; 40-ak posto izjavilo je da ih samo pročita, ali da ne ode u kupnju, a 15 posto da kupuje tako oglašene proizvode.
Očekivanju, rezultati istraživanja pokazali da je bez obzira na vrstu kupnje zanimanje kupaca za promotivne aktivnosti u promatranoj prodavaonici bilo malo, i to u svim analiziranim vrstama promotivnih aktivnosti.