Tvrtka Tisak u očekivanju vlasničkih promjena

Tvornica gotova novca, kako popularno zovu najvećega nacionalnoga distributera i maloprodavača novina Tisak d.d., sigurnim koracima iz stečajnog pepela ulazi u fazu stabilnoga i profitabilnog poslovanja. Uz to, iz Tiska stalno javljaju o novim ulaganjima, posebno u informatičku infrastrukturu, koja bi trebala pridonijeti daljnjoj optimalizaciji poslovanja i smanjenju troškova. Obećavajući inovativni projekti poput e-kioska tek bi trebali zaživjeti u punoj snazi. U svakom slučaju, situacija s poslovanjem mnogo je jasnija od vlasničkih zavrzlama. Postojeća vlasnička struktura u kojoj su ravnotežu snaga držali medijski konkurenti EPH i Styria, uz prizorom trećega velikog dioničara Adris grupe, smatra se, neodrživa je na dugi rok. Kako stvari sada stojte, prema neslužbenim informacijama, Tisak bi u Agrokoru nakon duljeg vremena trebao dobiti većinskog vlasnika.

Naime, osim za EPH-ov udjel, za koji se još čeka blagoslov Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Agrokor je zainteresiran i za udjel Styrije (čiji je izlazak logičan s obzirom na to da iz vlasništva izlazi i EPH) čime bi stekao oko 52 posto dionica. Doduše, upućeni smatraju da je cijena koju je Agrokor platio niža od 30-ak milijuna eura, što je bila svota o kojoj se spekuliralo, a to bi mogla biti loša vijest za male dioničare koji očekuju Agrokovu ponudu.

Mali dioničari Tiska, odnosno dioničari serije A1, upisani na jednu dionicu nominalne vrijednosti 120 tisuća kuna, iskoristit će priliku uoči promjene vlasničke strukture Tiska i zatražiti od Nadzornog odbora da se ta dionica povuče i da se obeštete s obzirom na to da Tisak unatrag dvije godine ostvaruje dobit. Udruga malih dioničara, kao što kaže njezin predsjednik Krešimir Tomšković, tražit će od Uprave, odnosno Nadzornog odbora, očitovanje o tome koju bi cijenu za tu dionicu trebali dobiti mali dioničari. Tomašković smatra da je razdoblje dok Agrokor ne uđe u vlasničku strukturu, a pretpostavlja se da i on da želi imati čistu situaciju u Tisku, najbolje za rješavanje tog problema. Ako se Uprava i NO oglasne na njihov zahtjev, Udruga će vršiti pritisak tako što neće podržavati prijedloge na Glavnoj skupštini te neće dati suglasnost za ulazak Agrokora u vlasničku strukturu.

Tomašković smatra da bi se nominala njihove dionice od 500 DEM trebala učetverostručiti, jednako kao što je nominala dionice serije A2 od 100 kuna trenutačno uvećana na tržištu kapitala. Sredstva za obeštećenje malih dioničara prema procjenama odgovarala bi dobiti Tiska za 1,5 godinu ili oko 55 milijuna kuna. Varijanta koja bi zadovoljila male dioničare jest i to da se poveća temeljni kapital društva i izdaju nove dionice. Problem malih dioničara, koji ukupno drže 6,95 posto dionica, u tome je što se njihova dionica ne može prodati dok se o prodaji ne dogovore svi dioničari, odnosno dok joj se ne odredi cijena.

Podsjetimo, ta gigantska dionica nastala je na osnovi stečajnog plana i ima ukupno 305 vlasnika, od čega je 231 mali dioničar i 68 invalida i roditelja poginulih branitelja. Dioničari serije A1 dioničari su Tiska d.d. prije stečaja, a dioničari serija AII stečajni su vjerovnici koji su svoja potraživanja prema Tisku pretvorili u dionice.

Tijekom stečaja se, zbog prezaduženosti Tiska i gubitaka koje je uzrokovao tadašnji vlasnik Mirosav Kutle, pristupilo nominalnom smanjenju temeljnog kapitala koji se od 41.440.500 DEM, podijeljeno na 82.881 dionicu nominalnog iznosa 500 DEM smanjio na 120 tisuća kn sa držan u jednoj dionici nominalnog iznosa 120 tisuća kn. Nominala ‘starih’ dionica denomini rala se sa 500 DEM na 100 kn uz nepromijenjen broj dionica. Zatim su se sve dionice spojile u jednu i na taj se način vrlo visoki temeljni kapital smanjio do najnižega mogućeg iznosa koji Zakon dopušta zbog prezaduženosti društva (gubitak iznosi 671,7 milijuna kuna). Drugačije se nije mogla osigurati potpuna razmjernost dioničara u temeljnom kapitalu, odnosno da svaki dioničar dobije točno onoliko dionica koliko odgovara njegovu udjelu prije provedbe smanjenja.

Olgica Spevec, predsjednica Vijeća AZTN-a, kaže da su u tijeku analize tržišta, posebno onog u kojem se Tisak preklapa s Konzumom (tisak, cigarete, vode, pre-paid bonovi…) u proizvodnom i zemljopisnom smislu što bi trebalo biti gotovo do kraja prosinca. Na osnovi toga Agrokoru će se vjerojatno izreći određene mjere kako bi se spriječilo da u nedopuštenoj mjeri ovlada tržištem. Situaciju treba gledati i perspektivno, smatra Spevec, na način da se vidi što Tisak jest i što može biti za nekoliko godina, a odgovor na to pitanje zanima i investicijsku javnost. Namjera Agrokora je, kao što je to već prezentirao, unaprijediti poslovanje Tiska koji kao distribucijski i maloprodajni lanac s razgranatom mrežom prodajnih mjesta ima golem potencijal.

Očekivani rast ukupnog prometa Tiska u ovoj godini procjenjuje se na 10 posto, dok stopa rasta ukupnoga poslovnog prihoda u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tisak je tako u prva tri kvarta ove godine ostvario 1,5 milijardu kuna prihoda i 45 milijuna dobiti, pri čemu je dobit iz poslovanja 34,6 milijuna kuna. Promet maloprodaje u istom razdoblju bilježi rast od tri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rastu maloprodaje u najvećoj su mjeri pridonijeli obnova i opremanje prodajnih mjesta kao i širenje maloprodajne mreže Tiska organskim rastom. Sukladno tomu, kaže predsjednik Uprave Ivo Lovrić, nastavljena je politika zakupa atraktivnih prodajnih mjesta.

Promet veleprodaje u prvih devet mjeseci ove godine bilježi rast od 17 posto, čemu u najvećoj mjeri pridonose novi kupci te proširenje sučelja s postojećima. Tisak je, naime, jedini domaći veletrgovac koji osigurava dnevnu dostavu robe na području cijele države malim obiteljskim prodavačima, ali i najvećim nacionalnim trgovačkim lancima, kao i lokalnim trgovačkim društvima, kažu u Upravi.

Kod poslovnih rezultata ohrabruje i činjenica da je kratkotrajna imovina (265 milijuna kuna) više nego dvostruko veća od kratkoročnih obveza (101 milijun kuna). Ipak, iako su stope prihoda visoke, Tisak bilježi nesrazmjerno malu dobit u odnosu na ukupni prihod. Uz to, još se vuku gubici iz prošlih vremena i Tisak prema planu restrukturiranja mora pokrivati obveze iz stečaja do 2012., a protiv njega se vode i sudski sporovi u vrijednosti, prema neslužbenim informacijama, od 200 milijuna kuna.

Pozitivan trend poslovanja počeo je početkom 2004. godine i za njega je u najvećoj mjeri zaslužan bivši predsjednik Uprave Davor Tomašković koji je oko sebe okupio dobar menadžerski tim. Sadašnji direktor Ivo Lovrić naslijedio je već dobru postavljenu strategiju pa mu upravljanje tvrtkom i nije preteška zadaća. Pitanje je jedino hoće li moći i znati nastaviti voditi kompaniju s tri tisuće zaposlenih koja izlazi, ali još nije potpuno izašla ni iz poslovnih niti iz vlasničkih problema.

Što se tiče pojačanja u menadžerskom timu, on se, kažu u Upravi, pojačava sukladno rastu poslovanja. Posljednji transfer bio je dolazak Hrvoja Matezovića iz PBZ-a na mjesto izvršnog direktora Sektora financija. Najznačajniji rast u posljednje vrijeme ostvaruje segment Marketinga. Najveći dio investicija, prema strateškom planu, odlazi na obnavljanje informatičke infrastrukture u kojoj je uloženo više od 10 milijuna kuna, dok je u edukaciju zaposlenika utrošeno oko dva milijuna kuna. Uz to, ulaganja su usmjerena i širenju mreže prodajnih mjesta koja sada broji oko 1.000 kiosaka i jedna je od najjačih Tiskovih strana, posebno u vrijeme turističke sezone. Konstantno se ulaže i u obnavljanje voznog parka, što se dosad u pravilu financiralo putem leasinga. Daljnji planovi ulaganja vezani su ponajprije uz informatizaciju i modernizaciju poslovanja putem implementacije IT projekata što su, kažu u Upravi Tiska, prepoznali kao jedini način za održanje konkurentnosti.

Iako su kiosci Tiska savršeno prikladni za ubiranje značajnog prihoda od različitih marketinških aktivnosti, taj je segment donedavno bio posve zanemaren. U prvih devet mjeseci ove godine zahvaljujući nizu projekata i novih usluga oglašavanja na prodajnim mjestima marketing je, kao najbrže rastući segment, ostvario povećanje prihoda od gotovo 100 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tisak je tako postao vodeća kompanija u segmentu promocije na prodajnim mjestima putem ponude atraktivnih lokacija za oglašavanje na city lightima, svijetlećim zaslonima i ostalim promotivnim materijalima.