ANSHE CHUNG: Prva u povijesti zaradila je milijun dolara u virtualnim uvjetima

Kineskinja Ailin Graf alias Anche Chung pionirka je ekonomije Second Lifea, danas ‘teške’ 60 milijuna dolara, koja raste prema stopi od 15 posto na mjesec. Njezino poduzeće privređuje 2,5 milijuna dolara godišnjeg prihoda – u stvarnom novcu.

Ako sanjate o vlastitu otoku, komadiću svoje pustinje ili zelene livade, Anshe Chung nudi vam nešto što će vas zanimati. Jedina kvaka je u tome što do svog otoka možete doći isključivo uz pomoć računala i što je vaša parcela u potpunosti sačinjena od pikselja. Naime, gospođica Chung je virtualna kreatorica i prodavačica nekretnina, odnosno zemljišta i zgrada u Second Lifeu, online simulaciji koja je pokrenula val poslovnih prilika za zaradu pravog novca. Ona je pionirka ekonomije Second Lifea, danas ‘vrijedi’ 60 milijuna dolara i njezino bogatstvo raste prema stopi od 15 posto na mjesec. Njezina tvrtka privređuje 2,5 milijuna dolara godišnjeg prihoda, u pravom novcu. Ta prodavačica virtualnih nekretnina posjeduje 36 četvornih kilometara virtualne zemlje, a za svega 32 mjeseca igranja domogla se sredstava vrijednih milijun dolara.

Ailin Graf prvi se put uključila u igranje Second Lifea 2004. godine potaknuta čitanjem bloga Terra Nova, na kojemu je saznala da tvorci dotične igre daju stvarna autorska prava na virtualne stvari koje igrači tamo stvore. Prvotno ulaganje Ailin Graf iznosilo je 9,95 dolara. Tvrdi da u početku uopće nije imala nekakav razrađeni plan, već su se stvari odigrale vlastitom inercijom.

Korak po korak, Chung je otvarala svoje radionice i prodavala drugim igračima svoje kreativne ideje. Ključni trenutak, prema njoj, bio je kada je Linden Lab zatrpano tržište tzv. snježnim parcelama, što je zaprijetilo propadanjem igre. Odlučila se na rizik širenja i reinvestirala dotad zarađeno. Velika novost koju je uvela, a koja je uzrokovala prilične kontroverze, bili su znakovi ‘Na prodaju’ razbacani kroz igricu na pojedinim komadima njezine zemlje. Naime, kritike su se temeljile na činjenici da je već postojao set alata koji su igračima omogućavali traženje i kupnju zemljišta. Chung kritike odbacuje smatrajući da je riječ o pukoj ljubomori. No nisu to jedini problemi s kojima se susrela. S rastom njezine popularnosti stalno je dolazila u sukob s drugim igračima. Tako je, primjerice, jedan od nezadovoljnih igrača svojedobno pokrenuo negativne glasine o njoj, ogorčen zbog toga što je riješila problem buga koji je omogućavao neograničenu kupnju Prve zemlje.

U početku Ailin je zarađivala dodatni novac na svoju učiteljsku plaću davanjem savjeta novim i neiskusnim ‘stanovnicima’ Second Lifea. No, ubrzo je shvatila da ima daleko veće mogućnosti i počela se koristiti svojim programerskim vještinama. Ailin usmjerava mladu kinesku programerku. Učiteljica kineskog, njemačkog i engleskog godinama je razvijala programersko umijeće da bi mogla prodavati virtualnu stvarnost. Za razliku od igrica koje igraju mnogi prema određenim pravilima, Chung prodaje igricu koja je samo vaša iluzija.

Piksele zemlje nazvane Dreamland koji su se mogli prodavati drugim igračima za razumnu cijenu. Korištenjem 3D kompjutorskih alata za modeliranje Graf je stvorila zemlju i krajolike koji su uključivali vegetaciju i infrastrukturu poput cesta i zgrada, čime je dodala vrijednost zemlji koju je kupila.

U prvom fazama oglašavala je svoj posao lokalnim kampanjama u zajednici Second Lifea, davanjem oglasa u magazinu Second Lifea i dizajniranjem uočljivih natpisa na svojoj zemlji. Do kolovoza iste godine njezin je poslovni potencijal bio toliko profitabilan da je postala najbohatijom osobom u Second Lifeu, što i ne čudi s obzirom na to da su ljudi bili voljni platiti između 100 i 1.000 dolara upravo za njezinu parcele. Ipak, odlučila je ne prebaciti svoj profit u linden dolarima, fiktivnoj valuti u igri (tečaj se kreće otprilike u odnosu 275 lindena za 1 pravi dolar), u prave dolare. Umjesto toga, nastavila je reinvestirati u nove parcele i razvoj. Tek je 2005. godine, s velikom ekspanzijom posla, Graf odlučila uzeti novac iz Second Lifea. No i tad je njeno ‘pravo’ ulaganje bilo vezano uz širenje online biznisa.

Anshe Chung izrasla je u središnju i nezaobilaznu figuru igre, posve neovisnu o tvorcu igre Lindenu. To ima vrlo konkretno posljedice jer je njezin posao postao neposredna konkurencija tvrtkama za razvoj virtualnog okoliša koje imaju blagoslov tvoraca. Došlo je, dakle, do pravog sukoba interesa između Lindena i Chung. A Graf upozorava i one koji možda misle da je lako oponašati njezin uspjeh.

• Ljudi koji su došli iz stvarnog svijeta i investirali pravi novac do sada su, u gotovo svim slučajevima koje sam vidjela, propali. Oni koji dođu ovdje s mentalnim sklopom burzovnog mešetara i misle da mogu lako uzeti dio ovog kolača, u krivu su – tvrdi ona.

Smatraju je kontroverznom osobom, što potvrđuju brojne rasprave koje se o njoj vode na internetu, posebno od trenutka kad je objavila stjecanje svoga prvog milijuna. Okosnica je rasprave pitanje može li se govoriti o realnom bogatstvu u klasičnom smislu ili ne. Onima koji smatraju da nije riječ o klasičnom bogatstvu glavni je argument da je njezino bogatstvo vezano uz igru, odnosno uz dobru volju igrača i nje same, i da bi isparilo kad bi u bilo kojem trenutku velik broj igrača izgubio interes za nekretnine u igri, ili bi se ona odlučila sva svoja sredstva unovčiti bilo zbog pada tržišta ili zato što jednostavno želi izaći iz igre.

Prema jednom komentaru, odluči li se oduzeti od svojih virtualnih sredstava, Chung bi srušila cijelu ekonomiju Second Lifea. Zamislite, kaže on, što bi se dogodilo kada bi se Chung odlučila likvidirati samo svoje posjede. Nema dovoljno pravih kupaca ili linden valute da bi se uopće moglo početi kupovati njezino vlasništvo. Također, kada bi mnogo ljudi odlučilo napustiti njezinu igru i to bi srušilo Second Life ekonomiju… Ona zapravo unajmljuje i preprodaje servere, a kad bi prestala ulagati profit u njihovo održavanje, posao bi propao.

U kojem je smislu Chungino poslovanje različito od onoga velikih korporacija i poslova u stvarnom svijetu i bogatstava kojima raspolažu i koriste se njima u stvarnom životu? Naime, moderni kapitalizam također je skup virtualnog novca koji ovisi o, kao što neki vršni blogeri, forumaši i ostali net ovisnici kažu, ‘dobrovoljni’ sudionika u ekonomskom procesu, odnosno nepredvidljivom ponašanju velikog broja pojedinaca.

Tako, primjerice Bill Gates sasvim sigurno ne može unovčiti ili povući cijelo svoje bogatstvo iz banaka i tvrtki u kojima je ono vezano. Banci bi, naime, bilo teško isplatiti i nekoliko milijuna dolara odjednom u gotovini, a kamoli Gatesove milijarde. Ili, da jedan prebogati šeik, iz vlastitog hira, odluči iz jedne banke povući gotovo svu novac. Time šalje signal da nešto s tom bankom ne valja, pa mnogi koji su u nju položili svoj novac, vjerujući da čovjek njegova kova sigurno zna nešto što oni ne znaju, počnu povlačiti sredstva. Banka preko noći iz ‘realnog’ obilja obrtnog kapitala pada u enormni dug i…

Ali Chung je napravila mnogo više i zavrijedila je da se njezino ime zapamti čak i ako cijela stvar sutradan propadne, i to iz dva razloga. Prvim opipljivim ekonomskim prelaskom iz svijeta stvarnosti u kompjutorski svijet mašte, odnosno povezivanjem tih dvaju svijetova, ušla je u povijest.

Drugi je razlog čisto poduzetnički, jer riječ je o još jednom primjeru pravodobne briljantnosti, inspiracije i sposobnosti koji odvajaju istinske pionire poduzetnike od običnih menadžera-upravitelja i svakojakih ekonomskih wannabeja. U vrijeme kad je gotovo nemoguće pronaći sasvim novi i dotad nevideni oblik potražnje na tržištu, njoj je to uspjelo, k tome još, kao vrhunac ironije, s 9,95 dolara početne investicije!

Činjenica da je pobudila toliko interesa i dala zahvalan materijal putem ‘ekonomskim stručnjacima’, koji barataju svom potrebnom terminologijom i činjenicama, a jednostavno ne razumiju ekonomiju kao proces, govori o važnosti, možda čak i revolucionarnosti njezina pothvata. S problemima koji su vrlo realni, poput pravne regulacije, tečaja, pa čak i seksualnog života virtualnih stanovnika, taj bi svijet vrlo brzo mogao postati sasvim sličan stvarnome svijetu, samo s većom dozom mašte. Koliko ste vi puta u životu potrošili 9,95 dolara a još niste zaradili svoj prvi milijun?