Prošlog je tjedna najveći promet na Zagrebačkoj burzi ostvaren Ininim dionicama. Naime, u pet je radnih dana vlasnike promijenilo gotovo 50 tisuća Inih dionica u protuvrijednosti od gotovo 113 milijuna kuna. Pritom je tržišna cijena Ine u odnosu na početak tjedna zabilježila pad od 0,92%, a kraj je tjedna dočekala na 2.150 kuna. Pretpostavlja se da je na pad cijene utjecalo postupno smirivanje početne euforije za Ininim dionicama, kao i aktivnosti Merril Lyncha na stabilizaciji cijene dionice. Naime, Merril Lynch i RZB AG su kao voditelji knjige ponude 5. prosinca obavijestili javnost o provedbi opcije dodatne alokacije 200.000 redovitih Inih dionica. Te su dionice plasirane spomenutim institucionalnim ulagačima po prodajnoj cijeni od 1.690 kuna (303,41 USD prema GDR) radi utjecaja na nagli rast cijene Inine dionice na burzi. Već je i najava alokacije lagan spustila cijenu Inine dionice, a uz to u nekim su se medijima pojavile prilično jednoobrazne procjene o precijenjenosti Inine dionice.
Ako se vrijednost Ine promatra isključivo kroz prizmu dosad ostvarene profitabilnosti, tada se, naravno, može tvrditi da je Ina znatno skuplja od regionalne konkurencije. No, sagleda li se vrijednost Inih dionica iz perspektive budućih očekivanja, prije svega vezanih uz rast prodaje i marginalnu profitabilnost tvrtke te na temelju diskontirane vrijednosti dokazanih i potencijalnih rezervi nafte i plina, tada se vrijednost Ine uklapa u prosjek regionalnih kompanija, odnosno može se čak reći da je ta tvrtka još jeftinija od prosjeka regionalne konkurencije. Ina je još u pretežitom državnom vlasništvu, što bez sumnje utječe na neučinkovitu alokaciju kompanijskih resursa.
Naime, želi li država utjecati na povećanje vrijednosti Ine, morat će dopustiti slobodno formiranja cijene naftnih derivata te smanjiti povlastice u obliku plaćanja diskontirane cijene plina velikim potrošačima poput HEP-a i Petrokemije. Također, Uprava Ine trebala bi radi povećanja vrijednosti tvrtke što prije prionuti na osuvenjenjivanje Inih rafinerijskih kapaciteta, što bi na dugi rok trebalo utjecati na znatno povećanje operativne profitabilnosti tvrtke.
Najveći je prošlotjedni gubitnik bila dionica Zdenke d.d., koja je na vrijednosti izgubila gotovo 23% uz ostvareni promet od pola milijuna kuna. Pretpostavlja se da je na pad cijene Zdenke d.d. utjecala najava stečaja toga društva. Naime, sredstva od prodaje triju tvrtki u vlasništvu Zdenke d.d. trebala bi se uskoro podijeliti među državnim vjerovnicima sukladno njihovom udjelu u ukupnim potraživanjima (635,5 milijuna kuna). Privatizacijom se sigurno neće dostići taj iznos pa će se sredstva raspodijeliti prema udjelima. Zatim bi tvrtka matica trebala zadržati manji dio imovine, ali nad njom će vjerojatno biti pokrenut stečaj, a iz dobitovna novca trebale bi se namiriti obveze iz radnih sporova.