Home / Mediji i publikacije / Mel Gibson krši deset nepisanih pravila Hollywooda

Mel Gibson krši deset nepisanih pravila Hollywooda

Promovirajući svoj novi veliki projekt, film Apocalypto, Mel Gibson se vratio receptima koji su vrijedili u početku filmske industrije. Tada nisu postojali danas dostupni kanali oglašavanja, a filmski marketing temeljio se na efektu iznenađenja i usmenoj predaji.

Kao filmaša i oskarovca, Mela Gibsona (Pasija, Hrabro srce) oduvijek su privlačile najveće, najhrabrije i bezvremene priče. Iako je karijeru počeo kao karizmatičan filmski idol u akcijskom trileru Pobjesnjeli Max, Gibson je jednako popularnost stekao i kao jedan od vodećih američkih redatelja.

Njegov film Hrabro srce, u kojem je isprepleo povijest, romansu, slikovitu akciju i dramu u priči o unutarnjoj i vanjskoj borbi legendarnog škotskog junaka Williama Wallacea, bio je nominiran za Oscara u 10 kategorija, a osvojio je pet, uključujući one za najbolji film i najboljeg redatelja. Tragom tog uspjeha Gibson se prihvatio još smionijeg projekta.

Njegov sljedeći redateljski uradak bio je film Pasija, koji je prošle godine punio kinodvorane jednako kao i medijski prostor kontroverznom obradom Isusova života i stradanja.

Već tada Gibson postavlja neka nova pravila promoviranja svog filma, a na tom je tragu i priprema za start Apocalypta, filma koji Gibson snima fasciniran iznenadnom propašću Maya. U kinematografu u Sjedinjenim Američkim Državama Apocalypto je krenuo 8. prosinca, a u hrvatska kina dolazi 21. prosinca. Neosporno će ponovo biti riječ o velikom hitu, a da se to i dogodi, Gibson se pobrinuo uspješno rušeći holivudske tabue.

U mnogim se pojedinostima tijekom realizacije filma, slučajno ili namjerno, vratio receptima koji su bili na snazi u početku filmske industrije. Tada nisu postojali danas dostupni kanali oglašavanja i filmsko se oglašavanje temeljilo na efektu iznenađenja i usmenoj predaji. Vrativši se na taj način unatrag, Gibson je uspješno prekršio deset nepisanih pravila Hollywooda.

Filmska je industrija visokorizična zbog potrebe investiranja golemih sredstava i sporog procesa amortizacije na tržištu koje je vrlo nesigurno i nepredvidljivo. Svaki bi film istodobno trebao donijeti profit i biti društveno vrijedno umjetničko djelo.

Postizanje te kombinacije vrijednosti postaje još složenije kad se u to umiješaju vanjski investitori, u smislu određivanja prihvatljivosti sadržaja i/ili ekonomske regulative.

Upotrebljavajući vlastiti novac, oslobađa se cenzure, zadržava slobodu umjetničkog izražavanja, a sve zahvaljujući intuiciji kao svom najjačem oružju.

Tijekom produkcije i montaže filma nužno je dobiti povratnu informaciju od eminentnijih novinara koji prate film. Upravo zbog toga organiziraju se rane novinarske projekcije.

Iskušanim receptom prvu projekciju za novinare organizira sedam dana prije službene distribucije filma, a konferenciju za novinare svega tri dana prije prikazivanja postižući na taj način efekt očekivanog iznenađenja.

Najveći dio proračuna za oglašavanje u filmskoj industriji troši se na televiziju. Cilj je privući pozornost publike prije nego što film dođe u kinematograf, zbog čega većina TV spotova polazi od pozicije.

Marke promociji filmova obično daju dodatni publicitet, a je to jednako korisno markama koje se vežu uz popularni film. Najpoželjne su tržište tinejdžeri, koji misle da je odlazak u kino ‘cool’. Marke poput Tommya Hilfigera, Forda, McDonald’sa i Pepsija uspješno surađuju s filmima.

Svojom je reputacijom i sâm postao marka, dakle, postao je najveći kreditor cijelog filma, a s obzirom na samofinanciranje produkcije nema potrebe za licencnim ugovorima, smještanjem proizvoda u radnju filma i promocijom.

Svaki producent s vremenom poželi zadržati dio kolača za sebe da bi prikupio novac za vlastiti filmski studio. S obzirom na količinu za to potrebnog novca, rijetki si to mogu dopustiti a da pritom ne budu prisiljeni prodati svoj udjel na tržištu novca.

Samostalnim financiranjem cjelokupnog projekta pokušava malim, ali sigurnim koracima skupiti novac a da ne mora prodavati vlasnički udjel ljudima koji bi mu oduzeli stvaralačku slobodu.