Već početkom iduće godine Zagreb će postati regionalno savjetodavno središte SAP-a, najvećeg europskog proizvođača poslovnog softvera. Takozvani Retail Hub, savjetodavni centar za Jugoistočnu Europu i Bliski istok (EMEA), okupljaće 15 stručnjaka specijaliziranih za pružanje znanja iz sektora maloprodaje i veleprodaje. O projektu, kao i o budućim poslovnim planovima te duhovima iz prošlosti razgovarali smo s Igorom Dropulićem, direktorom SAP-a Hrvatska.
-
Kad će Retail Hub započeti s radom i koliko ljudi planirate zaposlit? – S formalnostima smo završili i sada prelazimo u operativnu fazu projekta. Točnije, objavili smo oglase za posao – već su dva kandidata prihvatila ponudu i s radom će početi sredinom siječnja. Prema planovima centar će zapošljavati 10 do 15 stručnjaka, što, naravno, nije konačan broj. Iako je ideja da pokriva područje zemalja bivše Jugoslavije, potrudit ćemo se da svi zaposleni ostanu raditi u Zagrebu. Jako nam je drago da je Zagreb ušao na SAP-ovu korporativnu mapu i siguran sam da će centar obogatiti znanje naših partnera ali i korisnika. Razlog više za moj optimizam jest odlična potpora koju smo dobili od državnih institucija.
-
Kakvu ste podršku konkretno dobili? – Agencija za promicanje izvoza i ulaganja te Središnji državni ured za e-Hrvatsku pomogli su nam poticajima za zapošljavanje i edukacijom kadra. Njihova je pomoć u skladu s hrvatskim zakonima i moram priznati da se zbog toga osjećamo sigurnije.
-
Koliko je ‘teška’ ta investicija? – Ako ulaganje u zapošljavanje jednog stručnjaka iznosi 100 tisuća eura na godinu, to znači da će ukupna godišnja investicija biti oko 1,5 milijuna eura.
-
Nedavno ste potpisali ugovor s Agrokorom. Tko je sljedeći? – Najprije bih htio naglasiti da smo s Agrokorom potpisali ugovor o strateškoj suradnji, a još nije bilo dogovora o industrijskim rješenjima. A o tome tko je sljedeći, ne mogu vam govoriti, jer smo još u fazi pregovora. A o tome kada će oni završiti, rekao bih – što prije, to bolje.
-
Koliko se uopće isplati malim i srednjim poduzećima primijeniti pakete koje nudite? – Neka istraživanja koja smo proveli uspoređuju svoje proizvode s konkurentskima pokazuju da smo cjenovno uvjerljivo isplativiji. Točnije, prema mjerilu ukupnoga troška primjene i održavanja tijekom tri godine najbolji smo, dok smo prema mjerilu povrata na investiciju (koji uzima u obzir i uštedu ostvarenog optimizacijom i standardizacijom poslovnih procesa) apsolutni šampioni na tržištu. Naš tržišni udjel od gotovo 25 posto samo je potvrda da su glasine o tome kako smo skupi ili komplicirani posve neistinite. S druge strane, naša je konkurencija provodila istraživanje o tome koliko si hrvatskih tvrtki može priuštiti ulaganje od stotinjak tisuća eura za integrirani poslovni sustav. Rezultati su me oborili s nogu i potvrdili da tržište manjih i srednjih brzorastućih hrvatskih tvrtki ima sjajan potencijal.
-
Posjet Erwina Gunsta, direktora SAP-a za regiju EMEA, iskoristili ste za osnaživanje suradnje s javnim sektorom. Međutim, nedavno se u medijima proširio glas da ste spremni pokrenuti i neke pravne procese zbog izgubljenog slučaja Fine. Što se točno dogodilo? – Cijela priča je u stvarnosti mnogo manje dramatična nego što je to u javnosti prikazano. Naime, prije dvije godine, u skladu s tada važećim Zakonom o javnoj nabavi, sa SDU-om za e-Hrvatsku sklopili smo Okvirni ugovor kojim korisnici u javnom sektoru ostvaruju pogodnosti pri kupnji naših proizvoda. Isti su ugovor u to vrijeme s državom već potpisali svi naši internacionalni konkurenti. Toliko o ekskluzivnosti i preferiranom statusu SAP-a. Na osnovi toga Okvirnog ugovora sklopljen je Ugovor s Finom. Međutim, zbog promjena u zakonu nama je javljeno da na takav način u budućnosti nećemo moći raditi, čime je prestala primjena Okvirnog ugovora. I to je to, nema nikakve dramatike.
-
U međuvremenu je objavljen još jedan natječaj koji je poništen. Sad je natječaj ponovno objavljen. – Koliko je nama poznato, natječaj je poništen zbog proceduralnih razloga. Zakon o javnoj nabavi je Zakon o javnoj nabavi i ako u natječaju nisu zadovoljena pravila, javni se natječaj poništava, i to poštujemo. Sve je to dio prošlosti i SAP se ne smatra odgovornim, iako nam je, moram priznati, žao dviju izgubljenih godina. Na novi natječaj ćemo se ponovno javiti jer želimo raditi u javnom sektoru. Zato smo i posjet Erwina Gunsta iskoristili da kažemo kako je javni sektor jedna od naših strateških tržišnih smjernica.
-
Smatrati li da bi vam to što je tako visoki SAP-ov dužnosnik razgovarao s potpredsjednikom Vlade moglo pomoći? – Vladi smo uputili službeno pismo u kojem smo tražili sastanak s državnim dužnosnicima i za to smo dobili priliku. Sa sigurnošću mogu kazati da na taj način radi većina hrvatskih tvrtki. Stoga ne znam zašto bi to bilo sporno i zašto bih se nekome trebao ispričavati zato što radim svoj posao.
-
Na internetu kruže optužbe da je natječaj za primjenu sustava u Hrvatskim poštama sastavljen tako da ide vama u prilog. – SAP-ov udjel u javnom sektoru u europskim zemljama kreće se oko 25 posto, a u Hrvatskoj imamo udjel od tek 4,5 posto. Ta brojka potvrđuje koliki je naš utjecaj u kreiranju natječaja. Pretpostavljam da nije riječ o SAP-u, ti koji optužuju već bi našli neku drugu tvrtku. Ako smo mi toliko problem, treba li nam zabraniti da se javljamo na javne natječaje?
-
Kako onda odgovoriti na te optužbe? – Bez komentara. Jedino tako.
-
Kakvi su vam poslovni planovi za iduću godinu? – Želimo rasti brže od konkurencije. Postoje određeni planovi i za 2008. godinu, kad bismo trebali početi i s konzultantskim uslugama. Radit ćemo čuda, ali neka to zasad ostane tajna.
-
Kako biste opisali dvije godine vašeg staža u SAP-u? Kažu da ste napravili revoluciju. – Prvu godinu dočekali su me sami pristici, glasine i ‘crnjaci’. I nakon iznimnih napora koje je naš tim uložio, nakon prvih teških 12 mjeseci odjednom nam je krenulo. Najveći mi je užitak gledati ljude koji su se razvili kao stručnjaci i kao pravi tim. Naši zaposlenici naša su najveća vrijednost i njihova se produktivnost može mjeriti u stotinama tisuća eura na godinu. Mi ćemo i dalje i izravno i uz pomoć svojeg ekosustava zapošljavati i educirati hrvatski kadar i tako kontinuirano pridonositi povećanju konkurentnosti naše zemlje razvojem gospodarstva znanja.
