Home / Tvrtke i tržišta / Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Naše poduzeće planira uvesti stroj za izradu metalnih otpresaka u rastavljenu stanju. Stroj bi se isporučivao postupno, u dijelovima, tijekom tri mjeseca. Kako se provodi postupak carinjenja te opreme i načina uvoza?

O pravilnu razvrstavanju robe prema carinskoj tarifi ovisi visina carinske stope kao i ukupna visina carinskoga duga. S obzirom na složenost postupka vezanog uz razvrstavanje robe, za određene je proizvode i slučajeve predviđena mogućnost pojednostavljenja razvrstavanja i carinjenja, a takav je slučaj i uvoz nesastavljenih proizvoda ili proizvoda u rastavljenu stanju čiji se dijelovi uvoze postupno.

Za nesastavljene proizvode ili proizvode u rastavljenu stanju čiji se dijelovi uvoze postupno primjenjuje se stopa carine kao i u slučaju kad bi se gotov proizvod uvezao odjednom u sastavljenu stanju.

Za primjenu tog postupka carinarnici se podnosi pisani zahtjev koji mora sadržavati osnovne podatke o uvozniku, ugovor na osnovi kojega se roba uvozi, podatke o dijelovima stroja koji se uvozi, kao i o gotovu proizvodu te prijedlog tarifne oznake carinske tarife u koji bi se svrstao gotov proizvod (podnositelj zahtjeva daje prijedlog tarifne oznake carinske tarife, a carinarnica određuje osnovanost tog prijedloga) i rok završetka postupnog uvoza.

Uza zahtjev carinarnici se podnosi i detaljna tehnološko-komercijalna dokumentacija (ugovor, računi, nacrtni, skice, prospekti, opis robe i sl.), specifikacija dijelova i gotovog proizvoda, i to u tri primjerka. Pri carinjenju robe deklarant uz Jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD) carinarnici prilaže na uvid original odobrenje sa specifikacijom, presliku odobrenja i odgovarajućeg dijela specifikacije te izvadak iz specifikacije robe koja se trenutačno carini. Postupak postupnog carinjenja završava posljednjom isporukom robe, odnosno protekom roka utvrđenog odobrenjem.

Ako se rok isporuke ne može poštovati zbog kašnjenja, deklarant treba na vrijeme zatražiti od carinarnice novi rok završetka uvoza. Nakon završetka postupka postupnog uvoza deklarant je dužan obavijestiti carinarnicu, a najkasnije nakon proteka roka utvrđenog odobrenjem.

Željeli bismo se baviti doradnim ili tzv. lohn poslovima za inozemnog kupca koji bi nam sav materijal za proizvodnju dostavljao besplatno, a mi naplaćivali svoj rad prema ugovorenoj cijeni. Kako da provedemo postupak a da ne platimo carinu i PDV s obzirom na to da ćemo robu izvesti u inozemstvo?

Lohn poslovi, koji se još nazivaju i ‘oplemenjivanje robe u vlasništvu inozemne osobe’, obuhvaćaju poslove dorade, preradbe, obrade i ugradnje, kod kojih je karakteristično da se posao dogovara s inozemnim kupcem koji sav ili gotovo sav materijal, sirovine ili gotove dijelove za ugradnju u izvozni proizvod besplatno dostavlja hrvatskom proizvođaču. Proizvođač naplaćuje svoj rad, energiju te eventualno dio domaćeg materijala. S carinskoga gledišta posao se može obaviti na dva načina: prvi je uvoz robe radi unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), a drugi uvoz robe radi unutarnje proizvodnje (sustav povrata carine). Kod unutarnje se proizvodnje prema sustavu odgode pri podnošenju pisane carinske deklaracije ne plaća carina ni PDV, nego se plaćanje carinskoga duga odgada, s time da je uvoznik dužan položiti jamstvo za osiguranje namirenja mogućega carinskog duga (bankovno carinsko jamstvo), a u slučaju neizvršenja izvoza carinarnica naplaćuje carinski dug na temelju rješenja, odnosno skida dug s jamstva.

Kod unutarnje proizvodnje prema sustavu povrata carine uvoznik/korisnik dužan je osigurati plaćanje carinskoga duga gotovinskim pologom koji mu se vraća nakon što izveze gotov proizvod u inozemstvo.

Možemo li se pri redovitu uvozu robe od unutarnje proizvodnje i njezina ponovnog izvoza upisati u carinsku deklaraciju ako uvozimo odnosno izvozimo uz pomoć zastupnika, to jest uvoznika/izvoznika?

Carinska deklaracija ne sadrži polja ‘korisnik robe’ (za uvoz) ni ‘proizvođač robe’ (za izvoz), kao što je to bio slučaj u prijašnjim carinskim deklaracijama, pa korisnici i proizvođači robe koji uistinu uvoze i izvoze robu, ali ne izravno, već uz pomoć zastupnika (uvoznika/izvoznika) s pravom postavljaju pitanje mogu li se u carinsku deklaraciju upisati kao osobe za odgovarajući carinski postupak.

Kad netko robu nabavlja uz pomoć neizravnog opunomoćenika (koji posluje u svoje ime, a za račun druge osobe), a ima posebne obveze iz određenog carinskog postupka, primjerice oslobađenje od plaćanja carine, odobrenje za postupak s odgodom plaćanja carine i slično, podaci o toj osobi upisat će se u polje 8 deklaracije (primatelj), bez obzira na to što račun o kupnji robe u inozemstvu glasi na neizravnog opunomoćenika (uvoznika) čiji se podaci upisuju u polje 14 deklaracije (deklarant/zastupnik).

Kad je riječ o postupku ponovnog izvoza uz pomoć neizravnog opunomoćenika (izvoznika) u polje 2 JCD-a (pošiljatelj/izvoznik), upisuje se osoba koja s obzirom na carinski postupak posebne obveze (kao korisnik odobrenja za postupak unutarnje proizvodnje), a u polje 14 JCD-a (deklarant/zastupnik) njezin izvoznik u ulozi neizravnog opunomoćenika.

Račun za prodaju robe u inozemstvo ispostavlja izvoznik iz polja 14 JCD-a.

Pitanja na koja želite dobiti odgovor od naših financijskih, poreznih i drugih stručnjaka možete poslati i na adresu: Lider, Savska cesta 41, 10 000 Zagreb, javiti na telefon 01/6333-514 ili poslati na e-mail: [email protected]