Svijet

Istodobno s povećanjem PDV-a sa 16 na 19 posto smanjuje se niz drugih poreza i na snagu stupaju brojne porezne olakšice koje će izjednačiti negativan financijski učinak što će ga donijeti veći Mehrwertsteuer.

Ritual mjesečnog objavljivanja podataka o broju nezaposlenih u Njemačkoj već je desetljećima povod za jadikovke na račun budućnosti zemlje. Otkad je pojam nezaposlenosti prelaskom granice od pet milijuna prije nekoliko godina stekao epitet ‘masovni’, redovitim mjesečnim porukama iz Nürnbergga, u kojemu je Središnja agencija za zapošljavanje, nitko se ne raduje. No od početka prosinca vijesti iz Nürnbergga odjednom su izmamile osmjeh na lica ekonomskih komentatora dnevnih vijesti. Ono što se već mjesecima sramežljivo naslućuje i oprezno provlači kroz prognoze i ocjene ekonomskih instituta, konačno je dobilo svoju potvrdu i u podacima iz Nürnbergga koji pokazuju da je oporavak i uzlet njemačkoga gospodarstva zahvatio i njemačko tržište rada. Prvi se put nakon 2002. broj nezaposlenih u studenome, mjesecu u kojemu uzrokovani sezonskim uvjetima počinje rasti, spustio ispod magične granice od četiri milijuna. Štoviše, ta bi brojka mogla biti i za jedan milijun niža jer je upravo toliko radnih mjesta, kao što je na početku prosinca naglasio Frank Jürgen Weise, šef Savezne agencije za zapošljavanje, diljem Njemačke nepopunjeno.

Koalicijska demokršćansko-socijaldemokratska Vlada Angele Merkel žurno je reagirala na najnovije brojke te službeno proglasila kraj lošeg razdoblja tijekom kojega je Njemačka, prije nepune dvije godine, čak bila na rubu recesije. Političari su trenutačno tako oduševljeni novim uzletom da se čak i ne prepiru oko toga tko je zaslužan za novo njemačko proleće: vlada Gerharda Schrödera, koja je hrabro započela društvene reforme i zbog toga izgubila izbore, ili nova vlada Angele Merkel koja je te iste reforme nastavila provoditi nesmiljenom žestinom.

Optimizam u različitim nijansama s političkom elitom dijele i poduzetnici i ekonomski stručnjaci, poput IWF-a, koji Njemačku napokon doživljava na početku uzlazne linije. Optimizam među političarima, poduzetnicima i ekonomistima tolik je da se tri posto povišene stope poreza na dodanu vrijednost, što ga je Vlada Angele Merkel tempi rala za početak sljedeće godine, ne doživljava kao opasnost za zahuktali pojačani gospodarski rast.

Razloge za brigu ne vide u autoindustriji, kao ni u trgovini, branš koja bi prema logici trebala najviše strahovati od skorašnjeg povišenja PDV-a s 16 na 19 posto. No zapanjuje mjera do koje se mišljenje i raspoloženje građana razlikuje od onog koje zastupaju politika, poduzetnici i ekonomisti. Najnovija istraživanja javnog mnijenja, koje je nedavno objavila državna TV postaja ARD, pokazuju da se optimizam koji je obuzeo tzv. nositelje društvenih promjena, dakle političare i poduzetnike, nije proširio i na tzv. malog čovjeka. On kao i proteklih godina sa skepsom gleda na budućnost i najnoviji, pozitivni preobražaj njemačkoga gospodarstva smatra tek prolažnim trendom koji neće trajnije osigurati blagostanje koje više nije tako sigurno kao kod prijašnje generacije zaslužne za njemačko gospodarsko čudo.

Tako manje od polovine ispitanih, njih 49 posto, vjeruje da, iako to svi ekonomski instituti neovisno o političarima potvrđuju, Njemačkoj od ovogodišnjeg ljeta zaista ide nabolje. Ispitivanje je pokazalo, za promatrače iz inozemstva gotovo nevjerojatan podatak, da 89 posto Nijemaca svoje društvo doživljava kao nepravedno te da će od gospodarskog oporavka korist imati samo poduzetnici i bogati, dok je malom čovjeku sve gore i gore. Društvena nepravda se najviše, prema 84 posto ispitanih, pokazuje u plaćama menadžera koje su, iako realne plaće zaposlenika već godinama stoje na mrtvoj točki, posljednjih godina vrtoglavu narasle.

U tom općem raspoloženju nesigurnosti i pesimizma ne treba utočiti na tu grupu roba, živeće namirnice i dalje biti među najjeftinijima u Europskoj uniji i daleko najjeftinije u Zapadnoj Europi. Ipak, u zahtjevima za odustajanje od povećanja PDV-a najglasnija je oporba koja, ovisno o stranci, svaka na svoj način obrazlaže te zahtjeve. Liberali iz FDP-a, koji tradicionalno zastupaju interese dobrostojeci, strahuju da će povećanje PDV-a smanjiti potrošnju, što je pogubno za poduzetnike. Stranka ljevice istodobno prosvjedima i parlamentarnim raspravama pokušava svoju klijentelu, koja se uglavnom sastoji od siromašnijih slojeva društva, obraniti od povišenih izdataka.