Home / Financije / Umjesto 200 tisuća kuna za projekt, Altpro, Rasco i Kalun ukupno dobili 120 tisuća kuna

Umjesto 200 tisuća kuna za projekt, Altpro, Rasco i Kalun ukupno dobili 120 tisuća kuna

Ministarstvo gospodarstva, unatoč velikim željama, vrlo ograničenim sredstvima financira male i srednje poduzetnike, a posebno tužno zvuči kad milijunske projekte nove tehnologije tvrtki potiče iznosima od po nekoliko tisuća kuna.

Ove je godine Ministarstvo plasiralo oko 12 milijuna kuna u projekte nove tehnologije, ali umjesto željenih oko 200 tisuća kuna po projektu, financijski su ih poduprli tek s oko četiri puta manje novca. Među dobrim primjerima koji su usavršili svoje tehnologije u Ministarstvu izdvajaju nekoliko malih i srednjih tvrtki, a među njima su primjerice zagrebačka tvrtka Alpro, Rasco iz Kalinovca i Kalun iz Drniša.

  • Iako smo se javljali više puta na razne programe iz područja razvoja novih proizvoda i uvijek smo dobili potporu, ipak smatram da bi država trebala osigurati veći fond za razvoj novih proizvoda – kaže Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Alpro.

Ta je tvrtka projektom Kolodvorski brojač osovina na nedavnom sajmu željezničke tehnologije u Berlinu izazvala velik interes među tvrtkama iz cijeloga svijeta.

  • Od Ministarstva smo dobili 50 tisuća kuna poticajnih sredstava za projekt visokotehnološkoga elektroničkog uređaja za željeznicu koji se koristi za kontrolu zauzetosti odsjeka željezničke pruge u kolodvorima. Uređaj je razvijen prema najnovijim EN normama (CENELEC), a već nakon prve prezentacije u Berlinu, za što smo također dobili potporu od Ministarstva, za njega je pokazan jak interes iz inozemstva. Uređaj i jest namijenjen isključivo izvozu, jer kod nas se još uvijek koristi druga tehnologija. Njime smo se vrstali među rijetke signalling tvrtke u svijetu i praktički otvorili novu razvojnu industrijsku granu baziranu na znanju hrvatskih inženjera – kaže Viduka.

U snježnim se nevremenima, pak, na domaćim prometnicama mogu uočiti strojevi za čišćenje i održavanje prometnica tvrtke Rasco iz Kalinovca. Za tu tehnologiju ta je tvrtka od Ministarstva ove godine dobila 50 tisuća kuna.

  • Ta nam je bespovratna potpora pomogla u nabavi strojeva za proizvodnju naših strojeva i razvoj posipača soli, snježnih plugova i nadogradnju za kamione. Posljednje 15 godina, imamo 82 zaposlenika, a 30 posto prihoda ostvarujemo od izvoza – kaže direktor Rasca Darko Paviša.

Rasco ili gospodarsko čudo iz Podravine, kako ga mnogi zovu, jedini je proizvođač takvih strojeva u Hrvatskoj, a prema ocjenama i najbolji u ovom dijelu Europe. Izvoz im je orijentiran na zemlje bivše Jugoslavije te Rumunjsku, Mađarsku i Grčku.

Jedna od tvrtki koja je dobila ove godine novac od Ministarstva gospodarstva bila je drniški Kalun, ali njegova ulaganja u tehnologiju vrijednu nekoliko milijuna bila su poduprta poticajem od tek 20 tisuća kuna.

  • Svaki je novac dobrodošao – kaže predsjednik Uprave Kaluna Ivica Barišić – posebno zato jer je naša tvrtka bila devastirana u ratu te je trebalo mnogo uložiti u obnovu. Novac od Ministarstva uložili smo u modernizaciju i automatizaciju tehnologije, koja je bila zastarjela. Veći dio novca dobili smo preko kredita HBOR-a, oko 2,5 milijuna eura, a što nam je pomoglo u boljoj iskorištivosti kapaciteta, kvalitetnijoj proizvodnji i uvođenju novih proizvoda te većem izvozu.

Danas tvrtka zapošljava oko 140 osoba, a proizvodni kapacitet veći od 100 tisuća tona živog vapna na godinu gotovo je triput veći nego u predratnim godinama. Dvije trećine proizvodnje plasira se na domaćem tržištu, a ostalo u inozemstvu, prije svega u zemlje bivše Jugoslavije.

Tvrtka Kalun bavi se baznom industrijom, odnosno eksploatacijom karbonatne sirovine za industrijsku preradu i proizvodnju vapna i vapnenih proizvoda. Instaliranjem najnovije opreme proizvodi se živo i hidratizirano vapno namijenjeno prije svega metalurgiji, kemijskoj, građevinskoj i prehrambenoj industriji. U proizvodnom programu imaju i kamen, pa kameni agregat služi za izradu betona, drobljeni kamen za gradnju i održavanje gospodarskih cesta itd. U pogonu betonara proizvode se razne vrste betona – plastičnoga, transportnoga i vodonepropusnog.