Biometrijske putovnice i plaćanje otiskom prsta

Brzina tipkanja najsigurna zaštitu računala jer se korisničko ime i šifre najčešće se rabe za pristup operativnim sustavima. Šifre su u pravilu jednostavne i sastoje se od imena, prezimena ili datuma rođenja, što svaki bolji haker može ‘provaliti’. Program studenata iz Varaždina, međutim, detektira brzinu tipkanja, tako da, čak i ako netko zna korisničko ime i šifru, neće moći ući u računalo jer ne tipka posve isto kao njegov korisnik.

Biometrija već danas mijenja ustaljene načine provjere identiteta korisnika kartica koji se temelje na sigurnosnim karticama, lozinkama, PIN-ovima, potpisima ili na prepoznavanju osobe u službi osiguranja ili portira. Biometrijski način identifikacije pojedinca temelji se na fizičkim ili ponašajnim obilježjima svojstvenima isključivo jednoj osobi. To podrazumijeva boju glasa, način hoda, značajke lica, uzorak šarenice, otisak dlana i prstiju. U Hrvatskoj su prvi biometrijski uređaji za identifikaciju otiskom prsta postavljeni u novoj zgradi Američkog veloposlanstva i Vodoopskrbi. U SAD-u će već sljedeće godine putnici iz zemalja u kojima je na snazi sporazum o putovanju bez viza morati imati putovnice s biometrijskim podacima, kao što su otisak palca i kažiprsta, digitaliziranu fotografiju te sliku obiju rožnica. Velika Britanija čip s biometrijskim podacima namjerava učiniti obveznim i na osobnim iskaznicama. U budućnosti, ističe doc. dr. sc Miroslav Bača, zloporaba bankomata moći će se vrlo lako spriječiti biometrijom. Tada će u uporabi biti pametne katice s čitačem otiska prsta, što je bankama zasad još prevelik trošak jer bi trebale mijenjati bankomate i kartice. Slično bi se moglo dogoditi i s bravama: jednoga dana vraća ćemo otključavati otiskom prsta, a ne ključem. No, naravno, sve će ovisiti o tržištu i cijeni proizvoda.

Studenti Ozren Bakliža, Tonimir Kišasondi, Željan Alduk s mentorom profesorom Miroslavom Baćom razvijaju projekt Iris (šarenica) za stranog naručitelja, a projekte identifikacije u kojima se rabe biometrijske metode studenti pod mentorstvom profesora Baća rade za sigurnosne i financijske institucije.

Projekti u sklopu kolegija razvijaju se na zahtjev kompanija. Na godinu se javi desetak tvrtki iz različitih sektora, od bankarskoga do tehnološkoga, koje žele poboljšati sigurnost – objašnjava dr. sc. Baća. Osim toga, studenti rade i na testiranju biometrijskih uređaja kao što je, primjerice, digitalna brava s otiskom prsta, koji se isključivo uvoze u Hrvatsku iz SAD-a, Njemačke i Francuske, ali u svibnju 2007. Fakultet organizacije i informatike otvara vlastiti laboratorij u kojemu će studenti početi razvijati i vlastite biometrijske uređaje koji će možda otvoriti prostor i za hrvatsku konkurenciju.

Zasad se u laboratoriju rade građevinski zahvati, postavljaju se instalacije, a već smo prikupili 70 posto opreme za rad – ističe Baća. Osnovni motiv za rad je, kaže dr. sc. Baća, akademski izazov i pomaganje studentima da se praktičnom nastavom osamostale i primjene stečeno informacijsko znanje koja će se vrlo brzo moći vrlo široko primijeniti.

Tonimir, Željan i Ozren nastaviti će se baviti istraživanjem sigurnosti informacijskih sustava, a kažu da bi u budućnosti mogli i osnovati tvrtku koja bi se bavila razvijanjem sigurnosnih sustava na osnovi biometrije. No možda u međuvremenu i nastave usavršavati znanje iz biometrije na vlastitu fakultetu, na kojemu je ove godine prvi put pokrenut poslijediplomski studij Sigurnost i revizija informacijskih sustava, na koji još traju upisi i u sklopu kojega se stječu znanja iz biometrije.