Kuloarske glasine o novom tenderu za prodaju državnog paketa dionica u split-skom Jadropolu ponovno su povećale zanimanje javnosti za tu dionicu. To je vidljivo i iz prošlostjedne trgovine na burzi, kad je protrgovano više od 25 tisuća dionica, uz tijedni promet od 7,11 milijuna kuna. Pritom je tržišna cijena dionice Jadroplova porasla 3,81%. Inače, ta je brodarska kompanija u devet mjeseci ove godine ostvarila znatno slabije rezultate nego u istom razdoblju prošle godine. I dok je lani u prva tri kvarta-la Jadroplov ostvario dobit od 47,5 milijuna kuna, ove je godine poslovao znatno lošije, izgubivši pritom 3,44 milijuna kuna (2,10 kuna za dionicu).
U odnosu na kraj prošle godine uvelike je smanjen dugoročni dug Jadroplova, i to s 234,94 na 185,92 milijuna kuna, a manji su pad za-bilježile i kratkoročne financijske obveze (-5,48%), na 48,91 milijun kuna. Općenito, likvidnost Jadroplova istodobno se poboljšala s obzirom na to da se tijekom devet ovogodišnjih mjeseci koeficijent likvidnosti kompanije (L1) povećao s 1,67 na 2,15. Osnovni razlog takvog kretanja bio je lagani pad ukupnih kratkoročnih obveza društva s 83,32 na 77,52 milijuna kuna, uz znatan rast kratkrajne imovine, prije svega zbog povećanja iznosa na žiroračunu društva, i to sa 118 na 155,45 milijuna kuna.
Teško je procijeniti koliko bi država na kraju mogla dobiti za 72,69% dionica Jadroplova, koliko ih danas ima u vlasništvu preko različitih državnih ustanova. Naime, problem je vrednovanja poslovanja u tome što ove godine, usprkos povoljnom kretanju indeksa brodskih vozarina za sipke i rasute terete, tvrtka nije ostvarila zadovoljavajući poslovni rezultat. Naime, svjetske tvrtke iz istog područja trenutačno se trguju na dva do pet godišnjih prihoda od prodaje, odnosno na P/E omjeru, koji se kreće od 10 do 13, što je posljedica vrlo visokih operativnih margina i natprosječne profitabilnosti tog sektora.
