državu blagostanja

Kad bi se jedan promil najbogatijih građana svijeta odrekao 10 posto svoje imovine u humanitarne svrhe, ti bi bogataši i dalje živjeli u velikom blagostanju, a najsrošašniji ljudi svijeta dobili bi sve što se novcem može kupiti. Samo su 793 američka milijardera ukupno ‘teška’ 2,6 bilijuna, odnosno 2,6 tisuća milijardi dolara. Pomislimo što bi se moglo s 10 posto tog blaga, 260 milijardi dolara, učiniti, primjerice na polju medicine, vodoopskrbe ili gradnje domova.

No, ljudi s najvećim darom za zarađivanje nemaju nužno i najveći senzibilitet za tegobe slabijih, ali zato zapaženo utječu na porezna zakonodavstva.

Tijekom šezdesetih najbogatiji su Amerikanci plaćali 90 posto poreza za dio dohotka unutar najvišega poreznog razreda, što je nakon svih odbitaka ispadalo oko 50 posto. Plaćali su i visoke poreze na dobitak od kapitala, a njihovi nasljednici plaćali su poreze na imovinu. Unatrag trideset godina financijska elita u Americi uspjela je isposlovari zakone kojima su srušene porezne stope, što je rezultiralo golemim jazom između fantastično bogatih i onih koji si ne mogu priuštiti zdravstveno osiguranje ili dom. Zato su danas najbogatiji Amerikanci bogatiji nego ikad u povijesti, a na Forbesovoj godišnjoj listi najbogatijih Amerikanaca prvi su se put našli isključivo milijarderi. Danas tajkuni u SAD-u plaćaju efektivno oko 15 posto poreza, a imaju li dovoljno snalažljive knjigovode i odvjetnike, koji spremaju plijen u porezna utočišta, ne plaćaju ništa.

Urušavanje koncepta države blagostanja i smanjenje socijalnih prava ne narušava duševni mir mnogih tajkuna, ali nekoliko krunnih milijardera naumilo je preuzeti dio onoga što bi trebala biti obveza civiliziranih država: preraspodjela viška imetka od najbogatijih prema najpotrebitijima.

‘Sitniš’ od 31 milijarde dolara Warren E. Buffet otgnuo je sebi i obitelji od usta prošlog lipnja kad je prebacio 31 milijardu dolara, ili 85 posto svoga bogatstva, u Zakladu Billa i Melinde Gates, koja je u tom trenutku već bila ‘teška’ 29 milijardi dolara. No, ne treba se brinuti za Buffeta, ostalo mu je još 6,4 milijardi dolara ili 36,4 milijardi kuna. Dovoljno za kupnju 36.000 novih stanova od 70 kvadrata u središtu Zagreba, odnosno za gradnju cijeloga grada za 100.000 stanovnika.

Doista velikih bogatstava tradicionalno se teško riješiti. Ljudi grade palače, kupuju nekretnine, brodove i sportske momčadi, troše na kocku, kladenje i seks. Donedavna su praktično svi industrijalci ostavljali imetak djeci da i ona rade isto, a manjina ih je davala mjesnim dobrotvornim ustanovama, bolnicama, knjižnicama ili galerijama. No, nešto se mijenja, jer i Buffet, kao i Gatesovi, vjeruje da novac valja zaslužiti pa će djeci ostaviti samo po milijardu dolara. U pismu zakladi Gatesovih Buffet je pohvalio Billa i Melindu da svoj talent koriste za poboljšanje života milijuna ljudi koji nisu imali toliko sreće kao njih troje. ‘Milijuni ljudi širom svijeta trpe zdravstvene probleme’, rekao je Buffet, a Melinda Gates dodala da su, ‘lijekovi za malariju manje učinkoviti ako se ne uzimaju uz dovoljno hrane.’

Zaklada Gatesovih zaslužila je pohvale zbog pružanja pomoći u borbi protiv side, malarije i tuberkuloze dodjeljujući novac medicinskim istraživanjima i raspodjeli lijekova i cjepiva.

Gatesova zaklada mnogo je napravila na prevenciji i liječenju side u Africi. Ulaganje ove zaklade u javno zdravstvo u nerazvijenim zemljama nadmašuje napore mnogih vlada i međunarodnih organizacija. Devet desetina cjelokupne pomoći usmjerene na borbu protiv dječje paralize dolazi od zaklade Gatesovih. Ukupna vrijednost ove zaklade od 60 milijardi dolara, računajući i Buffetov doprinos, 40 je puta veća od godišnjeg proračuna Svjetske zdravstvene organizacije!

Buffet je izasao iz dosadašnjih okvira donacija tako što je novac darovao organizaciji koja se već bavi pitanjima koja i njega zabrinjavaju. Upitan zašto bogatstvo namijenjeno dobročinstvu nije jednostavno povjerio državi, Buffet je pitanje ocijenio apsurdnim, smatrajući da dobročinitelji moraju tražiti talentirane ljude da im pomognu u raspodjeli novca.

• Bill i Melinda bolje će iskoristiti taj novac nego državna riznica. Nadam se da će to što ja činim ohrabriti druge vrlo bogate ljude koji razmišljaju o dobročinstvu da odustanu od pokretanja vlastitih fondacija i pogledaju oko sebe te potraže zakladi koja već posluje i sposobna je dobro raspolagati njihovim novcem – rekao je za časopis Fortune magnat koji prije smrti suprige Susan nije bio osobito darežljiv.

Izabravši zakladi koja već djeluje, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Berkshire Hathaway uštedio je vrijeme koje bi potrošio na podizanje temelja nove zaklade i dobio je efikasnu logistiku za svoje dobročiniteljske aktivnosti. Osim toga, tajkuni znaju da njihove ne odveć kompetentne vlasti funkcioniraju, pa su svjesni i da im ne trebaju povjeravati ni novac u dobrotvorne svrhe.

Valu dobrotvornih priloga pridružili su se i ostali bogataši. Richard Branson, britanski prijevoznici tajkun, objavio je u rujnu da će tijekom idućih deset godina ‘ubrizgati’ sav svoj osobni profit od približno tri milijarde dolara u razvoj čistih izvora energije, odnosno onih koji se ne temelje na izgaranju fosilnog goriva i tako ne pridonose globalnom zatopljavanju.

Utemeljitelji najjačega mrežnog pretraživača Googlea Larry Page i Sergey Brin utemeljili su zakladi za borbu protiv siromaštva, bolesti i globalnog zatopljena te uložili u nju milijardu dolara inicijalnih sredstava. Udovica znamenitog nutricionista dr. Roberta C. Atkinsa Veronica Atkins zavjetovala se darovati svu svoju imovinu od 500 milijuna dolara za borbu protiv epidemije dijabetesa i pretiosti.

Njutorški gradonačelnik Michael Bloomberg darovao je 10 milijuna dolara svog novca za memorijalni centar na Manhattanu, koji će stajati 700.000 milijuna, a računalni magnat Steve Case obvezao se platiti pet milijuna dolara za pročišćavanje vode u subsaharskoj Africi.

Globalna inicijativa Billa Clintona, filantropska organizacija koja skuplja novac za razne projekte u borbi protiv siromaštva, bolesti, klimatskih promjena i vjersko-etičkih sukoba, pribavila je ove godine obveze od 215 tajkuna za uplatu 7,3 milijardi dolara (uključujući novac od Bransa i Casea). Prošle je godine Clintonova ekipa ishodila obveze od 2,5 milijarde dolara.