Još oštriji obračun s korupcijom

Danas je slika Europske unije takva da si samo najjače države mogu priuštiti izlobirati posve drugačije uvjete za svoju industriju od uvjeta koje moraju trpjeti manje tvrtke iz manjih država. Realno, ni EU ustav neće biti prihvaćen prije 2009.

U natoč želji Bruxellesa da pojednostavi zakone za gospodarstvo EU, 2007. godine svi čimbenici gospodarstva bit će pod pritiskom novih EU regulacija, koje će teško napraviti EU potencijalnim na globalnom tržištu. Počnemo li s okolišem, rezultati uvažavanja Kjotskog protokola i time ispuštanja CO2 u EU ne postižu zadane ciljeve. Pritisak javnosti na probleme globalnog zagrijavanja sve je jači, a troškovi preambicijoznih ciljeva EU na području zaštite okoliša bit će direktno preneseni na industriju. Konkretno, svi ćemo se morati naviknuti na dramatičnija dizanja cijena energenata i posljedično na više cijene potrošnih dobara. Osobito proizvođači svih vrsta energije, glavni prouzročitelji CO2, morat će svoje današnje sjajne profite barem djelomično pustiti u EU, a ne pretakati preko povezanih firmi na druge kontinente. U toj bitki za kontrolu cijena energenata sve su veće težnje najjačih EU energetskih igrača za preuzimanje i povezivanje. U bitki za transparentnost svoga tržišta EU sam s novim regulacijama postiže baš obrnut rezultat: stvaranje oligopola i monopol. Te bi probleme barem djelomično riješilo prihvaćanje EU ustava, čime bi se jasnije definirale granice mogućih pritiska pojedinačnih država na EU zakone. Danas je slika takva da si samo najjače države EU mogu priuštiti izlobirati posve drugačije uvjete za svoju industriju od uvjeta koje moraju trpjeti manje tvrtke iz manjih država. Realno, ni EU ustav neće biti prihvaćen prije 2009.

Drugo kritično područje EU koje će okupirati Bruxelles u 2007. godini odnosi su s Rusijom u smislu energetske ovisnosti od nje i njenoga kapitala te gospodarska suradnja s Kinom i Indijom. Ruski kapital preplavio je europske prijestolnice i teško ćete naći uspješnu europsku multinacionalku čiji barem djelomični vlasnici nisu Rusi. Iz političkog problema egzistencijalne ovisnosti od ruskih izvora energije Europska unija opet prima nove regulative na području alternativnih izvora energije, obnovljivih izvora te štednje. Zbog tog straha od Rusije u 2007. otvaraju se nove prilike za manja preduzeća koja dobrom politikom štednje energije mogu očekivati i EU fondove. U 2007. i sektor poljoprivrede morat će dobro slijediti odluke EU na području obnovljivih izvora energije (uljana repica…) i regulacije smanjenja štetnih utjecaja automobila na okoliš.

Uoči jakih financijskih injekcija koje dolaze s Istoka, u Europi se polako mijenja i socijalna komponenta sklapanja poslova. Njemačka, kao najjači zupčanik pokretanja EU, sve se više klana kapitalu s tradicionalnog Istoka. To će u krajnjoj fazi biti dobro za sve nacije koje sa sobom nose socijalističku povijest. Kapital s Istoka nije toliko osjetljiv kao kapital iz tradicionalno razvijenih kapitalističkih tržišta Zapada. Taj kapital ne bježi iz države na prvi signal mogućih pada profita, rezistentniji je na profite i dugoročno bolji za stabilnost poslovanja. No, u zamjenu za nuđenje stabilnosti i rezistentnost na špekulativno pretekanje, taj kapital traži jaču prisutnost u utjecanju na vlade i politiku. Uz nuđenje sigurnosti za radnike, za radna mjesta i plaće, Istok traži utjecaj na regulaciju zakona. Time se u 2007. i nadalje otvaraju vrata profita pojedincima i savjetnicima koji uživaju poštovanje vlade i dobro su upoznati funkcioniranjem političkih sustava u državi. Na drugoj, pak, strani u 2007. možemo očekivati još jače pritiske EU na efektivno ograničenje korupcije u svim članicama, pa i u Hrvatskoj.

Kad pogledamo eksponencionalni rast kineskoga gospodarstva, u 2007. godini nitko ne može predvidjeti posljedice tog razvoja za EU. Ako samo pomislimo na činjenicu da kineska potrošnja željeza iznosi više od 50 posto svjetske proizvodnje i da svaka treća cipela u EU dolazi iz Kine, odmah nam postaje jasno što može jedna mala kriza u tom istočnom mastodontu napraviti na globalnom tržištu. U 2007. godini još uvijek se može očekivati isti tempo iseljavanja europske industrije u Kinu. Za razliku od kapitala iz Rusije, koji dolazi u EU, kapital iz EU koji odlazi u Kinu nema mogućnosti utjecanja na politiku Kine. Socijalna i politička situacija u Kini još uvijek ne otvara vrata inozemnim pritiscima. Kontrola kineskog tržišta ostaje tako u rukama Kineza i teško je predvidjeti utjecaje Kine na EU u 2007. godini. Za sada europski investitori u Kini mogu biti mirni. I u 2007. rat na uvoznim kvotama između EU i Kine ostat će na razini jedne gospodarske grane i neće eskalirati u ozbiljniji gospodarsko-politički problem.

Što se, pak, tiče Indije, ona je u 2006. godini samo u Njemačkoj bilježila porast investicija za više od 100 posto. I ta brojka eksponencionalno raste. U 2007. mogu se očekivati prva ozbiljnija preuzimanja jačih europskih kompanija od strane indijskih multinacionalki. U 2007. EU će, među ostalim, zaokupiti problemi nataliteta i doseljavanja. Zabrinjavajuće brojke nataliteta u EU državama u 2006. godini potakle su rasprave u parlamentima gotovo svih EU članica. Prirodan pri- rast kućanstva je u rijetkim državama u minimalnom porastu i to kao posljedica doseljavanja radnika iz trećih država. Problematika nataliteta u svim državama EU osobito se odražava u umirovljeničkim fon- dovima, koji bilježe sve više deficite. Privatna štednja radnoga kućanstva zbog nesigurnih državnih fondova za umirovljenje je u eksponencionalnom porastu. Tako možemo u 2007. očekivati porast kapitala u ru- kama financijskih tvrtki i posjepšen razvoj novih fi- nancijskih usluga.

Na drugoj strani, u 2007. mogu se u bilo kojoj državi stare Europe ponoviti događaji eskalacije nemira u so- cijalno ugroženim predjelima velikih europskih gra- dova. Nezaposlenost stvara nacionalističke tenzije au- tohtonoga kućanstva i terorističke tenzije doseljenika. Među tim krajnostima nalazi se većina srednjeg sloja Europske, relativno zadovoljnih svojom egzisten- cijom i pregovorno nezainteresiranih za izlaze na iz- bore (apatična sredina). Tako se i multinacionalne tvrtke boje porasta desno radikalnih grupacija u poli- tici Europe. Odgovor EU na vlastite neuspjele demo- grafiske i socijalne izazove je proširenje.

Hrvatska je dobila zeleno svijetlo za ulazak i realno gledano nitko ne može zaustaviti pristup Hrvatske u EU, osim ako se Hrvati sami ne odluče tako. U 2007. godini Hrvatskoj će se otvoriti novi EU fondovi i nove prilike financiranja kapitalno intenzivnih projekata u svim granama gospodarstva. No, EU fondovi na drugoj strani od korisnika zahtijevaju aktivnu suradnju s drugim članicama EU. Danas je Hrvatska relativno nezainteresirana za suradnju na međunarodnim ten- derima za EU fondove, zbog čega gubi milijune eura raspoloživih sredstava i, što još više zabrinjava, gubi kredibilitet kod investitora iz Zapadne Europe. Dok se Hrvatska ne integrira dovoljno dobro u EU projekte suradnje, ostaje relativno imuna na političke, gospo- darske i socijalne izazove Europe. Ironicno je da Bruxelles mora Hrvatsku opominjati da bolje koristi EU fondove za pokretanje vlastitog razvoja. U 2007. ta će se slika promijeniti iz temelja. Suradnja na EU fon- dovima i sposobnost natjecanja za EU novac bit će jedan od uvjeta primanja Hrvatske u EU. Stoga se i Hrvatska mora dobro upoznati sa cjelokupnom slikom razvoja EU u 2007. godini, a koja će sve više utjecati na realnost rada i života u Hrvatskoj.