Ljudi i tehnologija

Barrova kupnja Plive bila je najočitiji znak, bar za široku javnost, da je globalizacija postala dio hrvatske svakodnevnice.

Domaći su menadžeri stranu konkurenciju, bilo u obliku uvoza, stranih ulagača ili preuzimatelja, počeli osjećati i u sektorima dotad ograničene konkurencije. Novi su se konkurenti ove godine razmahali u telekomunikacijama, trgovini, prometu, turizmu… Uspješne su tvrtke na globalnu konkurenciju reagirale okupnjenjem akvizicija ili ubrzanim rastom prihoda. U nekim je sektorima podjela među igračima u većinskom domaćem i većinskom stranom vlasništvu već gotovo završena. Kao što najavljuje dr. sc. Marijan Ćurković, ako sljedeće godine Osiguranje Zagreb ode u ruke stranog vlasnika, osiguravajuće će se tržište podijeliti između domaćega bloka Hrvatske osiguranja i Koncerna Agram, s jedne, te tvrtki austrijsko-njemačko-švicarskog kapitala s druge strane. Sljedeća godina donijet će još takvih tržišnih raspleta u nekim industrijama i sektorima. I ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, koja također postaje sveže bojno polje hrvatskoga, lokalnog i globalnog kapitala. Osvajanje tržišta igra je koja se vodi na više fronta pa tvrtke istodobno moraju čuvati položaj na hrvatskom i jačati položaj na susjednim tržištima.

‘U tri do pet godina podijelit će se tržišta Jugoistočne Europe, a velike prilike za pozicioniranje, kojih danas ima na tom velikom tržištu, bit će – minimalne – smatra Vladimir Preveden iz savjetodavne tvrtke Roland Berger. Zanimljivo je da unatoč tome što domaćim tvrtkama na hrvatskom tržištu svojim proizvodima konkuriraju tvrtke iz cijelog svijeta, hrvatske tvrtke prednosti globalizacije vide samo u pristupu susjednim, istočnim tržištima. Osim nekoliko izuzetaka, poput Ininih istraživanja u Egiptu i Srijemskih ugovora nekih građevinskih tvrtki, većina tvrtki, ali i analitičara prednosti globalizacije poistovjećuje s regionalizacijom. Osvajanje kineskog, američkog ili europskog tržišta, čini se, neće biti prioritet ni 2007.

U nekim su sektorima, poput bankarstva, okupnjenje i konsolidacija gotovo završeno. Njihovi prioriteti i planovi za sljedeću godinu vrte se oko druge ključne riječi: rasta.

Očekivanja i prognoze rasta različiti su, ali većina suradnika Lidera priloga očekuje nešto lošiju godinu od proteklo.

Za razliku od ubrzanu razvoja, u idućih čemo se nekoliko godina nastaviti razvijati kao i u drugim razvijenim zemljama – prognoza je poslovanja bankarskog sektora Franje Lukovića, predsjednika Uprave Zabe. Usporavanje rasta prihoda može se naslutiti i iz prognoza rasta rizika ulaganja na hrvatskim tržištima kapitala.

Neće svaki rast biti dovoljan. Za razliku od Vlade, koja je zadovoljna rastom od približno četiri, tvrtkama će iduće godine biti prihvatljiv jedino profitabilan rast prihoda, koji im omogućava zadržavanje kapitala. Neke tvrtke čiji je vlasnik bila indiferentna država od sljedeće će godine profitirati, ili njihov izostanak, morati objasniti novim vlasnicima, poput 45 tisuća novih Ininih dioničara. Ta nova odgovornost prema stotinama malih dioničara početak je novog trenda dioničarske demokracije koji bi se, smatra Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, mogao razmahati sljedeće godine.

Ove je godine Lider pred međuzemlje, ekonomiste i stručnjake koji su sudjelovali u stvaranju ovog priloga stavio novi izazov: tri pojma koji će obilježiti 2007. Na popisu koji možete pogledati uz ovaj tekst posebno se ističe jedan neekonomski pojam: izbori. Važnost koju poslovna zajednica pridaje parlamentarnim izborima koji će se održati sljedeće godine pokazuje duboko razočaranje državnim aparatom koje već godinama vlada među menadžerima i poduzetnicima.

Unatoč jačanju uloge privatnog sektora u domaćem gospodarstvu kao i ohrabrujućem razvoju financijskog tržišta središnja i lokalna država te njezini gospodarski sataliti, povećavajući svoje proračune, uporno nastoje grčevito zadržati utjecaj i zatečene privredne pozicije – smatra mr. Damir Novotny.

Vladini pokušaji reformi, poput Hitroreza, nailaze na topli prijam gospodarstvenika, koji su, međutim, prečesto bili svjedoci bombastično najavljenih pa propalih reformi da bi unaprijed pokazali entuzijazam. Osim toga, hrvatska je stvarnost poplava formalnih reformi, promjena zakona, novih agencija i raznih poduzetničkih poticajnih programa. Kaos u zakonodavstvu opisuje djelomično u svom tekstu ugledni pravni stručnjak Hrvoje Kačer. Pravni stampado zakonodavca ne sustaje, pa se tako na posljednjem ovogodišnjem zasjedanju Sabora raspravljalo o čak 50 prijedloga zakona. Na djelu je promjena zakona koji se još nije ni počeo primjenjivati (Zakon o nasljedivanju), a neki se propisi mijenjaju desetak i više puta (npr. Zakon o prodaji društvenih stanova na kojima postoji stanarsko pravo).

Iako potiču Vladu da u predizbornoj godini nastavi s reformama, većini je poslovnih ljudi jasno da su ozbiljne reforme nespojive s predizbornim vremenom. Stoga većina nestrpljivije čeka razdoblje nakon izbora, koje je teoretski najprimjerenije za radikalne reformske poteze.

Sljedeću godinu uglavnom smatra populističkom stankom u reformama. Sindikalist Krešimir Sever proglasava je godinom velikih obećanja i talačkom godinom. Tako ćemo sljedeće godine imati već mnogo puta opetovanu talačku krizu – cijela će država postati talac političara i njihova ponašanja zbog izbora – tvrdi predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Stručnjaci se ipak potiho nadaju da bar neće doći do kretanja unatrag. Savjetnica i urednica u časopisu Računovodstvo i financije mr. Marija Zuber smatra da promjene u poreznom sustavu u 2007. i poslije ne bi trebale biti reformske, nego korekcije i poboljšanja današnjega dobro postavljenog poreznog sustava.

Osim trendova i očekivanja neki su gospodarstvenici i stručnjaci u svojim tekstovima naveli i konkretne poteze i događaje u 2007. Tri velike turističke kompanije – Valamar, Maistra i Istraturist – za 2007. su najavile gotovo milijardu kuna ulaganja u obnovu i osvremenjivanje turističkih objekata. Sljedeće godine očekuje se i donošenje niza zakona: zakona o privatizaciji, o plaćama državnih službenika, izmjerenjena Zakon o tržištu vrijednosnih papira, dopune Zakona o mirovinskim fondovima… Na domaćim će burzama veliki događaj biti najavljeno izlistavanje T-HT-ovih dionica. Procjenjuje se da će se tržište osigurana iduće godine povećati do 30 posto. Željko Perić, direktor konzultantske tvrtke Caper, predviđa da bi Getro u 2007. mogao napraviti svoju prvu akviziciju, i to u Hrvatskoj, te da će doći do borbe banaka za poziciju od petoga do 10. mjesta.

‘lagana nervoza’ dobra je sintagma predsjednika Uprave Saponije Damira Skendera za opis raspoloženja u kojemu menadžeri dočekuju poslovnu 2007. Nervoza ne proizlazi toliko iz nepoznanica koje nosi sljedeća godina koliko razdoblje nakon nje. Godinu 2007. mnogi smatraju posljednjim rokom za pripremu prije velikih, zasad teško predvidljivih promjena. Jedna je od takvih neizvjesnosti vrijeme ulaska u Europsku uniju, o kojem će se potkraj 2007. mnogo više znati.

Kako se, dakle, pripremiti za 2007. i razdoblje poslije nje? Glavna direktorica Agencije za komercijalnu djelatnost Mirjana Kovačević misli da je recept za uspjeh u integraciji sposobnih ljudi i tehnologije te stalna pripravnost na promjene. Da će tehnologija biti važan izvor konkurentske prednosti, pokazuju i optimistične prognoze uvoznika informatičke opreme: Alojzije Jukić, direktor predstavništva Hewlett-Packarda i sljedeće godine očekuje dvoznamenkasto povećanje prodaje. Sposobne ljude bit će nešto teže naći, među ostalim i zato što se zahtjevi poslodavaca mijenjaju. Prema anketi portala MojPosao većina poslodavaca najprije traži da kandidat ima odgovarajući stav za posao, dok je stručnost tek na trećem mjestu. S druge strane, statistike nacionalnog obrazovnog sustava, na koje nas podsjeća dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, ionako su katastrofalne: samo trideset posto upisanih studenata završi fakultet, i to u prosječnom roku od gotovo sedam godina. Ti podaci, međutim nisu novi, ali kadrovski će menadžeri u traženje odgovarajućih zaposlenika očito morati ulagati više vremena nego u protekloj godini.