ZDENKO ADROVIĆ: – Među prioritetima našeg poslovanja nije više goli tržišni udjel, nego profitabilnost političkog utjecaja. U 2007. se može očekivati povećanje državne potrošnje, posebno na socijalnom području, ali i u javna ulaganja. S obzirom na to da potrebne strukturne reforme u javnom sektoru vjerojatno neće biti lako ostvarive u izbornoj godini, to će biti uteg gospodarskom rastu, stoga očekujemo njegovo uobičajeno usporavanje u drugoj polovini godine (čemu obično pridonosi i neizvjesnost, što pomalo ograničava gospodarstvo u rastu i ulaganju). Nakon toga možemo očekivati ubrzanje rasta jer će se i reforme i fiskalna politika uvelike određivati i glavnim ciljem svake političke opcije – ulaskom u EU. Kvalitetnije javne ustanove, smanjene administrativne zapreke i stabilno institucionalno i makroekonomsko okruženje ostaju preduvjeti poticanja ulaganja i gospodarskog rasta.
-
Što su RBA-ovi prioriteti u Hrvatskoj u 2007.? Prema pokazateljima, Erste banka došla na treći položaj. Možete li se vratiti to mjesto? Raiffeisen u Hrvatskoj dio je grupe koja je prošle godine imala najuspješniji i najveći IPO u povijesti Austrije, a i šire. Među prioritetima našeg poslovanja nije više goli tržišni udjel, nego profitabilnost istaknuta različitim pokazateljima. Sada smo usmjereni na brži razvoj ponude kompletnih financijskih usluga i ostvarivanje stabilnog prihoda od tih aktivnosti. Klijentima želimo omogućiti pristup financijskim sredstvima prema najpovoljnijim tržišnim uvjetima, a njih će sve više biti u ostalim financijskim ustanovama izvan banaka. I dalje ćemo biti usmjereni na povećanje kvalitete usluge klijentima, povećanje prihoda od financijskih usluga te na trgovanje financijskim instrumentima.
-
Erste banka je upravo kupila Diners. To je još jedan slučaj da RBA nije išao u akvizicije u Hrvatskoj. Postigli ste znatan organski rast, ali doista začuđuje što je vaša središnjica tako konzervativna kad je riječ o akvizicijama. Ima li izgleda da se to promijeni? Diners nam je bio zanimljiv prije pet-šest godina, kad još nismo imali takvu infrastrukturu i tako velik broj korisnika svojih kartica. Danas, kada kreditne kartice RBA čine gotovo 13 posto svih kartica i kad udjel RBA-ovih POS uređaja u trgovinama i hotelima čini 18,7 posto tržišta, možemo dugoročno i održivo uvećavati svoj tržišni udjel i profitabilno poslovati u tom dijelu i bez ulaganja 100 do 200 milijuna eura. Osim toga, valja imati na umu i promjene tehnologije koje se očekuju u području kreditnih i debitnih kartica. Stoga je naš interes za preuzimanje Dinersa bio mnogo manji od interesa drugih. Ne mislim da naši vlasnici nisu zainteresirani za preuzimanje, ali imajmo na umu da su odlični rezultati ostvareni organskim rastom u slijedu s ciljevima koje su vlasnici postavili lokalnom menadžmentu.
-
Koliko ste okrenuti kreditiranju malih i srednjih tvrtki? Mijenja li se struktura tražitelja kredita? Kako je slika hrvatskog poduzetništva koju u RBA-u dobijete surađujući s tvrtkama? Razvoj mreže podružnica i poslovnica koji provodimo od 1999. usmjeren je na jačanje pristupa malim i srednjim poduzetnicima. Oni su već dulje vrijeme naša ciljna skupina za koju kreiramo primjerenu i atraktivnu ponudu proizvoda i usluga. Klijenti iz te skupine sve su obrazovaniji kad je riječ o financijama, pa tako i zahtjevniji. U proširenju svoje ponude pokušavamo slijediti njihove potrebe i u tome za sada postižemo uspjeh. S obzirom na to da s hrvatskim poduzetnicima RBA posluje od 1995., a ja i desetljeće više, primjećujem da se poduzetništvo razvija na zdravim ekonomskim načelima. Smjer je dobar, ali brzina napredovanja još bi se mogla ubrzati. Transformacija banaka iz politiziranih mastodonta u ekonomski orijentirane financijske posrednike pridonijela je razvoju poduzetništva, ponajprije u segmentu malih i srednjih poduzeća. Stvoren je potencijal, a njegovo ostvarenje ovisi kako o kvaliteti poduzetnika, tako i uvjetima njihova poslovanja, a posebno njihovoj konkurencnosti, koja se mora povećavati.
-
Što očekujete da će 2007. donijeti gospodarstvu? Gospodarska aktivnost obično malo usporava u razdoblju izbora. Stoga u prvoj polovini godine očekujemo nastavak umjerenog rasta gospodarstva na razinama druge polovine 2006., ali s vjerojatnim usporavanjem rasta i investicijske aktivnosti u razdoblju izbora. Gospodarski bi rast, dakle, u 2007. mogao malo usporiti. Iduća godina mogla bi biti obilježena i usporavanjem reformi te porastom pritisaka različitih segmenta i skupina na državni proračun. Uz povećanje socijalnih rashoda i vjerojatnog rasta plaća u javnom sektoru neće biti jednostavno ostvariti cilj – deficit od 2,8 posto BDP-a. Nažalost, teško je očekivati veliko poboljšanje u robnoj razmjeni i deficitu bilance plaćanja jer ne očekujemo tako brzo veća poboljšanja u odnosu uvoza i izvoza (iako je, kad je o uvozu riječ, pozitivno što veliki dio čine kapitalna dobra). Pozitivan činitelj može biti i dobar razvoj pregovora s EU, što može stvoriti i održati povoljniju klimu za inozemna ulaganja te zadržati određeni ritam ulaganja (koji je u 2006. znatno pridonio gospodarskom rastu), naravno, ako se također zadrži pozitivna klima u vezi s uklanjanjem zapreka za ulaganje i pokretanje novih poslova.
