Najskuplji domjenci održavaju se u zagrebačkom HNK

Trgovinskim sustavom koji će biti uspostavljen sredinom sljedeće godine. Novim zakonom o vrijednosnim papirima povećat će se i nadzor nad tržištem kapitala, koji se uostalom uočio već ove godine osnutkom Hanfe i dolaskom Ante Samodola na njezino čelno mjesto.

Sljedeću godinu i mirovinski će fondovi s novim zakonom koji stupa na snagu moći ulagati u JDD kotaciju, za što se već dulje zalažu. Jer ograničenje ulaganja na dionice iz prve kotacije i obveznice sužava istodobno i mogućnost ostvarivanja većih prinosa.

Ovu godinu obilježilo je i okretanje tvrtki tržištu kapitala, gdje su se počeli aktivnije zaduživati i na taj način prekinuli dugogodišnju tradiciju klasičnog kreditiranja u bankama. Tako je samo ove godine izdana trećina korporativnih obveznica od ukupnog izdavanja vrijednog 7,5 milijardi kuna, ostvarenog u 14 godina. Prema mišljenju analitičara takav je pristup tvrtki najvjerojatnije najava njihova skorog IPO-a. Sudjeli prema tome, možda već sljedeće godine možemo očekivati da se neke tvrtke uvrste u službenu kotaciju burze. Zaduživanje tvrtki na burzi bit će sigurni trend i sljedeće godine. Primjerice, učinit će to Zagreb Holding. A pripremaju se i Luke Ploče. I dva grada, Rijeka i Split, prikupila su novac na tržištu izdavanjem municipalnih obveznica, a izgleda da je to postala i sve zanimljivija opcija i za ostale gradove. Dakle, sljedeća godina definitivno nosi daljnje okretanje prikupljanju kapitala na burzi. Na taj će način tržište kapitala produbiti ulogu mjesta na kojem se novac prikuplja, a ne samo mjesta održavanja likvidnosti.

Na pitanje sudionica tržišta kapitala o očekivanju hit dionice sljedeće godine, odgovor je bio da će to pokazati tržište, odnosno da će hit biti dionice koje će imati opravdanje u fundamentima i ako će njihov menadžment htjeti surađivati s tržištem, smatra direktor ICF Investa Igor Noršić. No, uzmemo li se u obzir one u najvišoj kotaciji, nije teško pogoditi da će sljedeću godinu obilježiti već uvrštene dionice Ine i T-HT-a.

Njihova velika tržišna kapitalizacija i likvidnost činit će ih privlačnim domaćim i stranim institucionalnim ulagačima, a istodobno će i dalje brojni građani Hrvatske trgovati tim dionicama – smatra član Uprave Intercapitala Daniel Nevidal.

Također, smatraju sudionici tržišta, obećavajuće su dionice iz sektora građevinarstva, financija i turizma, ali i neke nove budu li se putem IPO-a našle na burzi. U sljedeću godinu kreće se i s novim zakonom o bankama i kreditnim unijama. Ukinut će se štedno-kreditne zadruge a preoblikovat će se u štedne banke s većim temeljnim kapitalom i većim ovlastima od kreditnih unija. Kreditne unije poslovat će prema načelu uzajamnosti, a cilj im neće biti ostvarivanje profita, nego zaštita novca njihovih članova i davanje kredita prema razumnim kamatnim stopama, koje će također moći dobiti samo članovi. Članovi bi se okupljali prema načelu geografskog položaja ili djelatnosti. Štedne banke moći će primati depozit, davati kredit i obavljati platni promet, ali neće moći obavljati, primjerice poslove factoringa, leasinga i sl.

Na bankarskom tržištu mogu se očekivati daljnja preuzimanja manjih banaka, ali među vodećima većih promjena neće biti. Zbog mjera Središnje banke koje se, izgleda, neće ublažiti prema poslovnim bankama, neke su već zbog skupljenog financiranja izvan granica najavile dokapitalizaciju, a koja im omogućava povećanje kapitala bez primjene mjera HNB-a.

Kamate pak, izgleda, u konačnici neće rasti bez obzira na ponovljene prijetnje bankara u ovoj godini. Trošak financiranja će im se povećati, jer uz mjere HNB-a, koje se neće ublažiti, plaćat će veću cijenu za posuđeni novac izvan granica zbog rasta referentne kamatne stope Europske središnje banke. No, konkurencija je i nadalje velika i nagnala li najveća banka da neće povećavati kamate, teško je očekivati da će druge banke biti spremne na taj potez.

Jaka konkurencija među bankama osjetit će se i u plasiranju novih proizvoda i usluga. Zbog razvoja tržišta kapitala mnoge naglašavaju razvoj investicijskog bankarstva, ili pak osnivanje društava za upravljanje investicijskim fondovima, za što najave dolaze čak od manjih banaka. ‘Živa’ tržišna utakmica prisiljava banke i na što bolji izravni odnos s klijentima. Radi lakšeg komuniciranja s klijentima, banke će raditi na daljnjem izgradnji tehnologije i internet bankarstva.

Bez obzira na dugotrajnu borbu s bankarima u želji da smanje kreditiranje, a na taj način i uspore vanjski dug, plasmani će i ove godine prema procjenama završiti s raštom od gotovo 25 posto, iako je početkom godine želja HNB-a bio postotak tek nešto veći od 10. Uspravanje analitičara ipak najavljuju na oko 17 posto sljedeće godine. Očekivanja su, naime, da će potrošnja stanovništva biti manja, a prema njima su plasmani rasli najvećom stopom ove godine, s oko 22,5 posto.