Među njima su i administrativne zapreke zbog kojih se poduzetničke prilike koje stvara dinamično tržište ne mogu posve iskoristiti, a katkad se i propuste prije preskakanja zapreka. Pritom gotovo nestvarno zvuči da je Vladina politika u vezi sa zakonskim propisima u tom području ocijenjene najlošijom sastavnicom poduzetničke okoline, i to nekoliko godina. Može li 2007. biti prekretnica kad je o tome riječ?
Godinu 2007., ali i nekoliko budućih godina trebalo bi obilježiti uključivanje poduzetničkih sadržaja u obrazovni sustav na svim razinama, ali i osposobljavanje obrazovnih ustanova za poduzetničko djelovanje. To je zahtjevan i dugotrajni proces koji se ne može ostvariti u jednoj kampanji. Ima projekata čije rezultate treba vrednovati i povezati u cjelinu: na primjer, učeničke zadruge u osnovnim školama, učeničke tvrtke u srednjim školama, pojedinačni primjeri natječaja za poslovne planove na sveučilištima. U Europskoj su uniji poduzetničke kompetencije definirane kao dio skupa od osam životnih kompetencija koje svatko treba imati. I zbog toga bi 2007. trebala biti početak cjelovitih priprema uključivanja poduzetničkih sadržaja u sve razine obrazovanja, od dječjih vrtića do sveučilišta. Ali pomno, dobro osmišljeno, postupno, ne kao što je to Bolonjski proces.
Gdje treba početi? Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa bi trebalo podržati inicijative gdje god se pojave i posebno poticati pobjedničke projekte. Samo će centri izvršnosti biti uporišta stvaranja poduzetničke kulture među najmlađima. Ipak, posebnu ulogu u tome imaju ustanove visokog obrazovanja, posebno sveučilišta. Niska razina inovativnog kapaciteta malih poduzeća u Hrvatskoj (svi imaju iste proizvode), ali i niski kapacitet sveučilišta da svoje intelektualno vlasništvo komercijalizira trebaju biti ključne teme u 2007. godini.
Financijsko tržište u Hrvatskoj ima izrazit manjak instrumenata što pogoduju onima koji žele pokrenuti svoj poslovni pothvat: istraživanje GEM godinama upozorava da je najveći problem nedostatak jamstvenih fondova i da je šteta trošiti novce na subvencionirane kreditne programe u zemlji u kojoj je velika ponuda bankarskih kredita. Porezna politika treba omogućiti intenzivniju ulogu poslovnih anđela, a veća zastupljenost rizičnih fondova pomogla bi jačem poticanju inovativnih poduzetničkih pothvata. I, konačno, 2007. bi se trebali uspostaviti regionalni/lokalni jamstveni fondovi, jer je i to jedna od starih preporuka utemeljenih na istraživanju GEM.