Velika obećanja, minimalne izmjene

Porezni sustav važno je područje za dobivanje političkih bodova, stoga se može očekivati da izbornu kampanju obilježe i krupna porezna obećanja. Ako se to i dogodi, ta će se obećanja moći ispuniti tek u godinama nakon izbora.

Porezna 2007. neće biti godina većih promjena poreznog sustava. Promjene u poreznom sustavu, kojih će biti ne samo u 2007. nego i u nekoliko sljedećih godina, ne bi trebale biti reforme, nego korekcije, prilagodbe i poboljšanja sadašnjega konceptualno zaokruženog poreznog sustava.

To se uvjerene može uvelike poljuljati ima li se na umu da je 2007. izborna godina. Dosadašnja praksa pokazuje da je porezni sustav važno područje za dobivanje političkih bodova, pa bi izbornu kampanju mogla obilježiti i krupna porezna obećanja. Ako se to i dogodi, ta će se obećanja moći ispuniti tek u godinama nakon izbora jer su se porezni prihodi proračuna svih razina u 2007. planirali na postavkama sadašnjih poreznih rješenja.

Poželjne izmjene hrvatskoga poreznog sustava trebale bi zadovoljiti bar tri konkretne zahtjeva: uskladiti naša porezna rješenja s pravilima koje postavlja Europska unija, ponajprije u vezi s porezom na dodanu vrijednost; povećati stupanj pravednosti u snosnju poreznog tereta, a taj je cilj moguće ostvariti izmjenama propisa o oporezivanju porezom na dohodak; ukinuti neuskladenosti različitih zakona provedbenih propisa.

Odredene su prilagodbe poreznog sustava nužne. No, stabilnost propisa često je poželjnija od promjena.

Usklađivanje hrvatskog poreznog sustava s pravnom stečevinom Europske unije ponajprije obuhvaća područje neizravnih poreza, prije svega poreza na dodanu vrijednost, ali je upitno hoće li se taj posao obaviti već sljedeće godine.

Slijedi i golem tehnički posao – podjela poreznih brojeva svim obveznicima PDV-a. Prije ulaska u Uniju svakom se poreznom obvezniku mora dodijeliti posebni porezni broj kako bi se osigurala kontrola plaćanja PDV-a. Osim toga, prihod od poreza na dodanu vrijednost jednim se dijelom usmjerava u fondove EU.

U vezi s povećanjem pravednosti u snosnju poreznog tereta Europa nam ne postavlja nikakve zahtjeve. Izravni porezi nisu predmet harmonizacije u EU, osim djelomično u području oporezivanja dobiti. Europska unija ostavlja slobodu svojim članicama da ovisno o političkim, socijalnim i ekonomskim ciljevima koje žele ostvariti poreznim rješenjima same uređuju oporezivanje izravnim porezima.

Iako to od nas nitko ne traži, nužno je da Hrvatska otkloni nepravde i brojne nelogičnosti u vrijedecim poreznim propisima.

U vremenu koje slijedi državna bi se administracija morala usredotočiti na otklanjanje brojnih neuskladenosti i kontradiktornosti u različitim poreznim zakonima, ali i povećanje stupnja uskladenosti poreznih propisa s propisima iz drugih područja. Nedopustivo je da za istu poslovnu odluku poduzetnik prema jednom propisu čini kažnjiv prekršaj, a prema poreznom propisu biva nagrađen olakšicom za takvu poslovnu promjenu, ili obrnuto. Kad bi agencija Hitrorez radila makar samo na području poreza, imala bi pune ruke posla.

Osmišljen porezni sustav ne smije tolerirati dosadašnju praksu prema kojoj se porezni zakoni donose na brzinu, prema hitnom postupku, a onda se pravilnicima i uputama mijenjaju rješenja za koja se ispostavi da su neprovediva, nelogična ili loše koncipirana. U tom je smislu nužno veliko pospremanje u svim poreznim oblicima.