Želimo biti još bliži svojim korisnicima

Mnogo prostora za poboljšanje vidimo u daljnjem približavanju korisnicima, u osluškivanju njihovih potreba i ostvarivanju njihovih želja da bismo im pametnim jednostavnim rješenjima doista olakšali život.

U T-Mobileu iznimno su zadovoljni rezultatima postignutim u protekloj godini jer su potvrdili svoju poziciju tržišnog lidera. Apsolutno smo svjesni da je današnji uspjeh rezultat onoga što smo odradili u prošlosti. Upravo zbog toga već danas radimo više kako bismo uspjeh osigurali i u budućnosti. Svakoga dana nastojimo steći još više povjerenja i poštovanja svojih korisnika – ističe predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor T-Mobilea Hrvatska Rainer Rathgeber.

U čemu se sastoje posebne pripreme T-Mobilea za sezonu blagdana potkraj godine? Sve što smo pripremili, napravili smo da bi svojim korisnicima učinili život još lakšim, ugodnijim i – udobnijim. Svratite u T-Mobileove trgovine i odmah ćete uočiti razliku. Prvi smo mobilni operater koji je ukinuo redove u trgovinama uvevši sustav brojeva i poziva. Dok se djeca igraju u dječjim kutićima, naši korisnici mogu razgledati ponudu, sjediti u udobnim naslonjačima uz novine i tople napitke ili razgledati što je nova u ponudi mobilnih uređaja. U T-Mobileu smo odavno shvatili da ne prodajemo samo usluge nego njihovu pouzdanost, ne samo minute nego i ugodne trenutke provedene nadomak svega što je korisnicima važno…

U kojem će se smjeru razvijati T-Mobile i domaće tržište mobilnih telekomunikacija? Mnogo prostora za poboljšanje vidimo u daljnjem približavanju korisnicima, osluškivanju njihovih potreba i ostvarivanju njihovih želja kako bismo im pametnim jednostavnim rješenjima zbila olakšali život. T-Mobile u Hrvatskoj i u svijetu raspolaže vrhunskom tehnologijom koju u cijelosti stavljamo u službu korisnika i njihovih komunikacijskih potreba. No, želimo govoriti o onome što smo napravili, a ne o onome što planiramo, stoga dopustite da vas iznenadimo.

Koji je glavni cilj T-Mobilea u 2007. godini? Cilj nam je još se više približiti korisnicima te im svojim rješenjima pružiti sve što trebaju, što im je važno. Na kraju 2007. procjenjivat ćemo koliko smo u tome uspjeli u odnosu na 2006. godinu.

Rezultat za 2006. bit će bolji od planiranoga. Uz aktivnosti na području investicijskog bankarstva, uspješno poslovanje rezultat je naše dugogodišnje prakse poslovanja u skladu s interesima naših klijenata. Pravodobno smo prepoznali njihove zahtjeve i odgovorili primjerom ponudom pune palette financijskih proizvoda i usluga. Zato smo među prvima formirali financijsku grupu pa sinergijom u njoj ostvarujemo sve bolji učinak u financijskom poslovanju.

Kako ocjenjujete HNB-ovu politiku? Banke pružaju tržištu usluge za kojima postoji potražnja. U uvjetima povećanja potražnje za kreditima nabavljaju novac za financiranje tih kredita iz dostupnih izvora, a to je često i novac iz inozemstva. Da ne odrađuju posao posredovanja između financijske ponude i potražnje, tu bi ulogu preuzeli drugi posrednici. Nastojanje da se restrikcijama nametnutim bankama smanji inozemno zaduživanje može usporiti povećanje duga preko banaka, ali će dovesti i do rasta izravnog zaduživanja drugih subjekata – poduzetnika i stanovništva. Prijetnja dugoročnoj stabilnosti je zaduženost države, stanovništva i poduzetnika. Politiku Središnje banke u posljednje tri godine obilježila je reakcija na istaknutu sklonost potrošnji svih dijelova društva. Dok god raste zaduženost u inozemstvu, Hrvatska će narodna banka morati činiti nešto za njezinu obuzdavanje. Dok god ona određuje jednake uvjete poslovanja za sve konkurente, naš zadatak je da se brže i bolje prilagodimo okružju od konkurencata.

Što će u bankarstvu, a što na tržištu kapitala donijeti 2007.? Što su prilike, a što opasnosti? Klasično kreditno-depozitno bankarsko poslovanje ulazi u fazu usporena rasta i stagnacije. Banke će sve više nudit razvijenije proizvode vezane uz kretanje na financijskom tržištu, a očekujemo i početak sekuritizacije portfelja. Tako će se osloboditi novac za financiranje sve više kreditnih zahtjeva klijenata u uvjetima ograničenih izvora novca. Također očekujemo još brži rast kunskih depozita i kredita narušb danas dominantnih s valutnom klauzulom. To je posljedica rasta referentnih kamatnih stopa na euro-tržištu, što smanjuje cjenovnu prednost popularne strane valute upotrijebljene za indeksaciju potraživanja. Najveću priliku vidimo u sekuritizaciji zato što imamo kvalitetan kreditni portfelj koji bi mogao biti atraktivan potencijalnim ulagateljima, a opasnosti su, kao i uvijek, u funkcioniranju pravnog sustava i brzina kojom će se reformirati u smjeru podrške novim procesima na tržištu. Banke će rasti sporije, što je i očekivano s obzirom na veliku penetraciju bankarske industrije u gospodarstvo. One će se morati orijentirati na pružanje drugačijih usluga od uobičajenih kreditnih poslova. S druge strane očekuje nastavak velikog povećanja aktivnosti na domaćem tržištu kapitala, u čemu će glavnu ulogu imati privatizacije državnih udjela preko tržišta kapitala kao i veća zainteresiranost domaćih poduzeća za sudjelovanje na tom tržištu. Tu je i prilika da banke ojačaju svoju ulogu u tom segmentu poslovanja. Rizik za bankarstvo, kao i cjelokupno gospodarstvo, pak, može biti i u najavljenja veća potrošnja države u izbornoj godini te potražnja za izvorima financiranja iz tog sektora koji mogu ograničiti ponudu drugim sektorima, ali i stvoriti pritisak na zaduživanje i u inozemstvu.

Hoće li 2007. rasti kamate u Hrvatskoj? Koliko vam rastu troškovi zbog rasta kamata u Europi? Kamatne stope na kreditima slijedit će trend rasta referentnih kamatnih stopa u Europi, ali u sporijem tempu zato što struktura izvora novca u našim bankama nije dominantno vezana uz ta tržišta. Kamatne stope na depozite u stranim valutama danas su znatno više od onih koje na depozite nude banke u matičnim zemljama. Zato ne očekujem veće pomake u kamatnim stopama na depozite, uz manje korekcije kamatnih stopa na kredite.

Budu li se kamate povećavale, koje će to dijelove zahvatiti? Kad je o građanima riječ, koliko ih kod vas ima kredite s fiksnom, a koliko s promjenjivom kamatom? Budući da je konkurencija u bankarskoj industriji velika, čini se da neće doći do općeg rasta kamatnih stopa. Kad je riječ o kreditima građana, prevladavaju kamatne stope koje nisu fiksne za cijelo razdoblje povrata kredita, što je i razumljivo s obzirom na to da je riječ uglavnom o kreditima s dugim rokovima otplate. To se može promijeniti promijene li se uvjeti na temelju kojih se banka financira na tržištu, ali tek nakon procjene da će se takvi uvjeti dulje zadržati. Kad je riječ o kratkoročnim plasmanima, koji u strukturi kreditnog portfelja građana i nisu važni, kamatne stope na plasmane pravodobno ćemo uskladiti s promjenama na tržištu.

Kako procjenjujete utjecaj izbora na ekonomske prilike u Hrvatskoj 2007. i sljedećih godina? Hrvatska se nezaustavljivo kreće prema EU, i to je smjer koji dominantno određuje ekonomske prilike na dugi rok. Kratkotrajne deformacije zbog većih političkih događaja, poput izbora, neće uvelike utjecati na poslovanje banaka, a ni na kretanja na tržištu kapitala. Bičko tijelo već dulje vrijeme pokazuje zrelost, naime nije sklono ekstremnoj politici, što bi moglo izazvati kočenje investicijskih aktivnosti. Stoga ne predviđam bitne promjene uvjeta poslovanja banaka u sljedećim godinama zbog političkog utjecaja. U 2007. se može očekivati povećanje državne potrošnje, posebno na socijalnom području, ali i u javna ulaganja. S obzirom na to da potrebne strukturne reforme u javnom sektoru vjerojatno neće biti lako ostvarive u izbornoj godini, to će biti uteg gospodarskom rastu, stoga očekujemo njegovo uobičajeno usporavanje u drugoj polovini godine (čemu obično pridonosi i neizvjesnost, što po malo ograničava gospodarstvo u rastu i ulaganju). Nakon toga možemo očekivati ubrzanje rasta jer će se i reforme i fiskalna politika uvelike određivati i glavnim ciljem svake političke opcije – ulaskom u EU. Kvalitetnije javne ustanove, smanjene administrativne zapreke i stabilno institucionalno i makroekonomsko okruženje ostaju preduvjeti poticanja ulaganja i gospodarskog rasta.

Što su RBA-ovi prioriteti u Hrvatskoj u 2007.? Prema pokazateljima, Erste banka došla na treći položaj. Možete li se vratiti to mjesto? Raiffeisen u Hrvatskoj dio je grupe koja je prošle godine imala najuspješniji i najveći IPO u povijesti Austrije, a i šire. Među prioritetima našeg poslovanja nije više goli tržišni udjel, nego profitabilnost istaknuta različitim pokazateljima. Sada smo usmjereni na brži razvoj ponude kompletnih financijskih usluga i ostvarivanje stabilnog prihoda od tih aktivnosti. Klijentima želimo omogućiti pristup financijskim sredstvima prema najpovoljnijim tržišnim uvjetima, a njih će sve više biti u ostalim financijskim ustanovama izvan banaka. I dalje ćemo biti usmjereni na povećanje kvalitete usluge klijentima, povećanje prihoda od financijskih usluga te na trgovanje financijskim instrumentima.

Erste banka je upravo kupila Diners. To je još jedan slučaj da RBA nije išao u akvizicije u Hrvatskoj. Postigli ste znatan organski rast, ali doista začuđuje što je vaša središnjica tako konzervativna kad je riječ o akvizicijama. Ima li izgleda da se to promijeni? Diners nam je bio zanimljiv prije pet-šest godina, kad još nismo imali takvu infrastrukturu i tako velik broj korisnika svojih kartica. Danas, kada kreditne kartice RBA čine gotovo 13 posto svih kartica i kad udjel RBA-ovih POS uređaja u trgovinama i hotelima čini 18,7 posto tržišta, možemo dugoročno i održivo uvećavati svoj tržišni udjel i profitabilno poslovanje u tom dijelu i bez ulaganja 100 do 200 milijuna eura. Osim toga, valja imati na umu i promjene tehnologije koje se očekuju u području kreditnih i debitnih kartica. Stoga je naš interes za preuzimanje Dinersa bio mnogo manji od interesa drugih. Ne mislim da naši vlasnici nisu zainteresirani za preuzimanje, ali imajmo na umu da su odlični rezultati ostvareni organskim rastom u suglasju s ciljevima koje su vlasnici postavili lokalnom menadžmentu.

Koliko ste okrenuti kreditiranju malih i srednjih tvrtki? Mijenja li se struktura tražitelja kredita? Kakva je slika hrvatskog poduzetništva koju u RBA-u dobijete surađujući s tvrtkama? Razvoj mreže podružnica i poslovnica koji provodimo od 1999. usmjeren je na jačanje pristupa malim i srednjim poduzetnicima. Oni su već dulje vrijeme naša ciljna skupina za koju kreiramo primjerenu i atraktivnu ponudu proizvoda i usluga. Klijenti iz te skupine sve su obrazovaniji kad je riječ o financijama, pa tako i zahtjevniji. U proširenju svoje ponude pokušavamo slijediti njihove potrebe i u tome za sada postižemo uspjeh. S obzirom na to da s hrvatskim poduzetnicima RBA posluje od 1995., a ja i desetljeće više, primjećujem da se poduzetništvo razvija na zdravim ekonomskim načelima. Smjer je dobar, ali brzina napredovanja još bi se mogla ubrzati. Transformacija banaka iz politiziranih mastodona u ekonomski orijentirane financijske posrednike pridonijela je razvoju poduzetništva, ponajprije u segmentu malih i srednjih poduzeća. Stvoren je potencijal, a njegovo ostvarenje ovisi kako o kvaliteti poduzetnika, tako i uvjetima njihova poslovanja, a posebno njihovoj konkurentnosti, koja se mora povećavati.

Što očekujete da će 2007. donijeti gospodarstvu? Gospodarska aktivnost obično malo usporava u razdoblju izbora. Stoga u prvoj polovini godine očekujemo nastavak umjerenog rasta gospodarstva na razinama druge polovine 2006., ali s vjerojatnim usporavanjem rasta i investicijske aktivnosti u razdoblju izbora. Gospodarski bi rast, dakle, u 2007. mogao malo usporiti. Iduća godina mogla bi biti obilježena i usporavanjem reformi te porastom pritisaka različitih segmenta i skupina na državni proračun. Uz povećanje socijalnih rashoda i vjerojatnog rasta plaća u javnom sektoru neće biti jednostavno ostvariti cilj – deficit od 2,8 posto BDP-a. Nažalost, teško je očekivati veliko poboljšanje u robnoj razmjeni i deficitu bilance plaćanja jer ne očekujemo tako brzo veća poboljšanja u odnosu uvoza i izvoza (iako je, kad je o uvozu riječ, pozitivno što veliki dio čine kapitalna dobra). Pozitivan činitelj može biti i dobar razvoj pregovora s EU, što može stvoriti i održati povoljniji klimu za inozemna ulaganja te zadržati određeni ritam ulaganja (koji je u 2006. znatno pridonio gospodarskom rastu), naravno, ako se također zadrži pozitivna klima u vezi s uklanjanjem zapreka za ulaganje i pokretanje novih poslova.